DO SADA U BIH PRONAĐENO I IDENTIFICIRANO VIŠE OD 22.500 NESTALIH OSOBA

“Oko 2.600 ekshumiranih, a neidentificiranih posmrtnih ostataka nalazi se u 12 mrtvačnica i spomen-kosturnica u BiH. Do sada je ukupno ekshumirano oko 25.000 posmrtnih ostataka, uzimajući u obzir i identificirane i neidentificirane posmrtne ostatke”, izjavila je Feni glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla Čengić, govoreći o aktivnostima traženja i identifikacije nestalih osoba u proteklih 25 godina, od sticanja nezavisnosti BiH.

Po njenim riječima, moguće je da neki posmrtni ostaci koji su ekshumirani i leže u objektima gdje se čuvaju posmrtni ostaci, nisu iz mandata Instituta za nestale osobe BiH, odnosno nije riječ o žrtvama iz proteklog rata.

“Dakle, pronađeno je i identificirano više od 75 posto nestalih, u odnosu na ukupan broj nestalih osoba u BiH. Ovo je veoma značajan rezultat koji nije ostvarila nijedna zemlja u svijetu nakon ratnih dešavanja”, ocijenila je Čengić.

Istaknula je da je u prvim mjesecima rata u BiH zabilježen veliki broj uglavnom civilnih žrtava, masovna ubijanja i mučenja u koncentracionim logorima.

“U julu 1992. formirana je Državna komisija za razmjenu ratnih zarobljenika koja je osim razmjena bila fokusirana i na tri kategorije nestalih osoba: osobe za koje se vjeruje da su žive, osobe za koje se smatra da su mrtve i osobe čija je sudbina nepoznata. Pored Državne komisije za razmjenu ratnih zarobljenika postojale su i Komisija za razmjenu zarobljenika Hrvatske zajednice Herceg-Bosna i Komisija za razmjenu zarobljenika i nestalih lica RS-a”, podsjeća Čengić.

Dodaje da nakon rata komisije za razmjenu ratnih zarobljenika postaju komisije za traženje nestalih osoba. Državna Komisija za razmjenu ratnih zarobljenika, u martu 1996. postaje Državna komisija za traženje nestalih osoba. Ova komisija godinu dana kasnije postaje Federalna komisija za nestale osobe, koju sačinjavaju sarajevski i mostarski ured koji su zvanično spojeni 1999. godine. Komisija za traženje nestalih i zarobljenih lica RS-a osnovana je također 1996. godine.

“Entitetske komisije su djelovale sve do osnivanja Instituta za nestale osobe BiH, koji je nastao spajanjem entitetskih komisija za traženje nestalih osoba. Institut za nestale osobe počeo je sa radom 1.1.2008. godine. Kao institucija na državnom nivou, Institut za nestale osobe BiH ima osnovni zadatak da bez diskriminacije pronađe posmrtne ostatke osoba koje su nestale u toku proteklog rata, odnosno u periodu od 30. aprila 1991. do 14. februara 1996. godine”, pojašnjava Čengić.

Naglašava da je misija Instituta pronaći nestale osobe bez obzira na njihovu nacionalnu, vjersku, etničku ili bilo kakvu drugu pripadnost i predati pronađene posmrtne ostatke njihovim porodicama kako bi ih dostojanstveno ukopale.

Čengić podsjeća da su posmrtni ostaci pronađeni u masovnim i pojedinačnim grobnicama, navodeći da je do sada otkriveno više od 750 masovnih grobnica u kojima su se nalazili posmrtni ostaci tri ili više žrtava. U nekim grobnicama pronađeno je i više stotina žrtava.

Po njenim riječima, najveće masovne grobnice pronađene su na području Donjeg Podrinja. U mjestu Kamenica, na području Zvornika, otkriveno je 13 sekundarnih masovnih grobnica iz kojih je ekshumirano 4.000 posmrtnih ostataka. Riječ je o nekompletnim tijelima, odnosno o dijelovima skeleta.

“Na području Gornjeg Podrinja rijeka Drina i jezero Perućac su jedne od najvećih masovnih grobnica na ovim prostorima. Iz jezera Perućac 2010. godine ekshumirana su 373 skeletna ostatka”, navodi Čengić.

Također, dodaje da je veliki broj masovnih grobnica otkriven na području Bosanske Krajine, iz kojih je ekshumirano više od 2.000 posmrtnih ostataka. U masovnoj grobnici Jakarina Kosa 2001. godine pronađena su i ekshumirana 373 posmrtna ostataka, u masovnoj grobnici Stari Kevljani 2004. ekshumirano je 456 žrtava, a iz masovne grobnice Tomašica 2013. ekshumirano je 435 posmrtnih ostataka.

Čengić ističe da su ovo neke od najvećih masovnih grobnica koje su do sada otkrivene. Brojne masovne grobnice pronađene su u jamama, na smetlištima, zgarištima i na drugim veoma nepristupačnim, u nekim slučajevima i miniranim terenima.

“Među 22.500 identificiranih žrtava više od 600 su maloljetnici”, kaže Čengić.

Navodi da se i pored značajnih rezultata i dalje suočavaju s velikim brojem nestalih, dodajući da se još uvijek traga za 7.000 nestalih osoba.

“Kako vrijeme odmiče smanjuje se broj i pouzdanost informacija o potencijalnim pojedinačnim i masovnim grobnicama. Danas je veoma teško doći do novih informacija, s obzirom da je od završetka rata prošlo više od dvije decenije. Uglavnom su iscrpljene informacije preživjelih svjedoka, informacije Haškog tirbunala, informacije na temelju satelitskih snimaka, odnosno snimaka napravljenih sa zračnih platformi”, istakla je Čengić.

Po njenim riječima, trenutno Međunarodni komitet crvenog krsta/križa istražuje dokumentaciju Haškog tribunala, izjave svjedoka, izjave optuženih i osuđenih, kako bi se eventualno došlo do novih informacija o potencijalnim grobnicama, koje bi možda mogle dati rezultate u pronalasku nestalih osoba.

“Nažalost, određeni broj nestalih osoba možda neće ni biti pronađen, ali na nama je da taj broj onih koji će zauvijek ostati nestali bude što manji”, zaključila je glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla Čengić u razgovoru za Fenu.

FENA

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *