(FOTO) BH. DRUŠTVO VEOMA TRAUMATIZIRANO: GRAĐANI NA TABLETE ZA SMIRENJE DALI 77 MILIONA KM!

I za najmanji stres u našoj zemlji običaj je da se popije jedan lijek za smirenje. Broj onih koji koriste ove tablete iz godine u godinu je sve veći.

Brza rješenja

To pokazuju i podaci Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, prema kojima su Bosanci i Hercegovci od 2009. do početka 2017. godine na antidepresive izdvojili čak 77.181.540 maraka! Samo 2016. građani su popili antidepresiva za 10.043.243 KM.

Iz grupe antidepresiva, kako je za “Avaz” navela Nina Radić iz Agencije, najviše je potrošeno “paroksetina”, “sertralina” i “fluoksetina”.

– Antidepresive i lijekove za smirenje pijemo olako, jer tražimo brza rješenja za probleme, umjesto da ih pokušavamo riješiti razgovorom s bližnjima ili na drugi način – kazala nam je jedna apotekarka iz Sarajeva.

Upozorava da je veliki problem to što tablete za smirenje kupuju mladi, najčešće kako ne bi imali tremu pred ispit. Navode da navečer piju “bensedin” da se smire i spavaju, a pred ispit piju “leksilijum”.

Abdulah Kučukalić, specijalist neuropsihijatar i subspecijalist forenzičke psihijatrije, kazao je za “Avaz” da basnoslovne cifre koje dajemo za lijekove, ukazuju na to da smo društvo koje je veoma traumatizirano.

 – Antidepresivi se, uglavnom, daju ne samo za depresiju nego i za anksiozne poremećaje, koji su veoma prisutni u stresnim situacijama. To je pokazatelj da je bh. društvo veoma izloženo kontinuiranim, dugotrajnim stresovima, što dovodi do raznih psihičkih poremećaja – navodi dr. Kučukalić.

Ispuniti normu

On kaže da je depresija u svijetu sve učestalija bolest, što potvrđuju i podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), u kojima se navodi da će do 2020. godine ona izbiti na drugo mjesto prema broju oboljelih.

– To znači da će potrošnja ovih lijekova znatno porasti, jer su ljudi svakodnevno dosta izloženi stresnim situacijama. Na poslu se mnogo radi, a malo odmara, iako je to potrebno za mentalnu ravnotežu. Osim toga, ima i onih koji žele da zadovolje nametnute norme na poslu pa, kako bi to uspjeli, posežu za antidepresivima – kaže dr. Kučukalić.

Rast potrošnje

Iz Agencije su nam dostavili i proračun potrošnje antidepresiva u periodu 2009. – 2012. godine, izražen u jedinicama dnevne definirane doze na 1.000 stanovnika na dan.

– Tako je postotak bio 8,5 u 2009., 10,5 u 2010., 11,1 u 2011., 14,8 u 2012. godini – navodi se u podacima Agencije.

Brojke

  • 8.688.547,90 KM potrošeno za antidepresive u 2009. godine
  • 10.562.723,51 KM potrošeno za antidepresive u 2012. godine
  • 9.071.167,45 KM potrošeno za antidepresive u 2015. godine

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

%d bloggers like this: