FOTO: DVA MILIONA GARNITURA AUTOPRESVLAKA ZA SVJETSKO TRŽIŠTE AUTOMOBILA

Hits: 645

Danas se naše komponente nalaze u 15 posto vozila u Evropi, kazao je u razgovoru za Oslobođenje Haris Rahman, član uprave Preventa BH

Prevent ovih dana obilježava novi jubilej kad je u pitanju proizvodnja autopresvlaka. Možete li nam reći o čemu je riječ?

– Prevent grupacija u Bosni i Hercegovini u ovoj godini nastavila je trend uspješnog poslovanja. U prva tri kvartala 2016. godine plasirana su rekordna 1,4 miliona garnitura autopresvlaka na svjetsko tržište automobila, a do kraja godine planirano je da po prvi put u historiji poslovanja proizvedemo dva miliona garnitura autopresvlaka.

Rast tržišta

Milionita garnitura ove godine proizvedena je na modelu BMW-a u proizvodnim pogonima u Zenici, a taj jubilej tradicionalno obilježavamo sa uposlenicima. Ovo je ujedno i prilika da se podsjetimo na protekli period poslovanja u BiH, gdje smo kontinuirano ulagali u razvoj novih ideja, širenje tržišta i vodili se vizijom liderstva kao ključnog faktora uspjeha.

Kada gledamo evropsku automobilsku industriju, gdje je Prevent danas?

– Ukupno poslovanje Prevent grupacije ove godine bilježi rast, a u segmentu autoindustrije ostvaren je rast tržišta i diversifikacija kupaca. Proširili smo saradnju sa kupcima kao što su BMW, Opel, Peugeot, Ford, VW, Knorr Bremse, te smo pokrenuli jedan sasvim novi projekat sa kupcem Britax. Radi se o proizvodnji presvlaka za autosjedišta za djecu. Jačanjem segmenta proizvodnje metala i materijala, Grupacija je otišla korak dalje kada je u pitanju vertikalna integracija u proizvodnji, pa smo u mogućnosti ponuditi “one stop approach”, od materijala do finalnog proizvoda, što je zasigurno jedna od komparativnih prednosti koja Prevent pozicionira među vodeće evropske proizvođače u oblasti komponenti za automobilsku industriju. Godišnje se u Preventu u BiH za automobilsko tržište proizvede preko 1,6 miliona garnitura autopresvlaka, četiri miliona kočionih diskova i milion plastičnih komponenti. Prevent je jedina kompanija u svijetu koja na jednom mjestu ima proizvodnju kože i tekstila sa godišnjom proizvodnjom od preko deset miliona metara. Tako se danas naše komponente nalaze u 15 posto vozila u Evropi.

w

Prevent je u proteklom periodu značajno proširio kako proizvode tako i poslovanje?

– Kada se 1999. godine pojavio na tržištu Bosne i Hercegovine, Prevent je u svojim proizvodnim pogonima u Visokom krenuo skromno, upošljavajući svega 50 radnika. Međutim, samo godinu poslije kreće sa kontinuiranom ekspanzijom, proširenjem proizvodnih kapaciteta i proizvodnog asortimana. Prevent je u proteklom periodu značajno diversificirao proizvode, što je rezultat kontinuiranog ulaganja u nove investicije. Prenosom sistemskih rješenja iz automotiva u razvoj i proizvodnju obuće, modne konfekcije i specijalizovane konfekcije kao što je oprema za motocikliste poznatog brenda Dainese, Prevent ide korak dalje u procesu diversifikacije.

Moderna postrojenja

Vjerujemo da primjena znanja i vještina stečenih u vrlo zahtjevnoj automobilskoj industriji, uz prepoznatljiv imidž koji Prevent ima, mogu dodatno ojačati poziciju Preventa na evropskom industrijskom tržištu. Upravo zahvaljujući gore navedenom, povjerenje Preventu ukazali su poznati modni brendovi poput Piere Cardin, Digel, Eduard Dressler i drugi.

Također, kroz nove investicije dodatno smo proširili poslovanje u segmentima medicinske opreme, energetike i metala. Uspostavljanjem proizvodnje u Željezari Ilijaš potvrdili smo ozbiljne namjere za jačanje potencijala metaloprerađivačke industrije u BiH. Ulaganjem u izgradnju modernih postrojenja za proizvodnju namještaja za renomirane brendove još jednom smo pokazali opredijeljenost za jačanje izvozne industrije u BiH.

Kakav je stav Preventa oko reformskih procesa, prije svega, o početku primjene oporezivanja toplog obroka i regresa koji je donio dosta polemike među poslodavcima?

– Prevent gupacija je u više navrata izrazila stav po pitanju uvjeta za investitore. Nažalost, BiH pored svih potencijala kada je u pitanju tradicija industrijske kulture, obučen kadar, ogromni resursi za razvoj metaloprerađivačke, drvne i tekstilne industrije, i dalje predstavlja nestabilno okruženje za razvoj investicija. Reformska agenda je pozitivna u samom idejnom rješenju, ali njena primjena, nažalost, ne ide u korist privrednicima i dovodi u pitanju nove investicije. Novim nametima se opterećuju privrednici, što je suprotno od obećanja koja često čujemo u javnosti. Vlast naknadama od parafiskalnih nameta stvara dupli budžet i omogućava sredstva za funkcionisanje veoma složenog administrativnog aparata. Međutim, stvaranjem novih radnih mjesta, kroz primjerene zakonske naknade, punili bi se fondovi i omogućili bi se poticaji na privredu te ponovno zapošljavanje.

Izvor – Oslobodjenje.ba