(FOTO) DŽENANA IMAMOVIĆ: ŽIVOTNI PUT OD STRASNE LJUBAVI PREMA PLESU DO CERTIFICIRANOG FITNESS TRENERA I NUTRICIONISTE

Hits: 897

Dženana Imamović, rođena je 20.08.1982. godine u Sarajevu. Završila je Učiteljsku školu u Sarajevu, te diplomirala, magistrirala i doktorirala na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja Univerziteta u Sarajevu. Docent je na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja, na katedri Metodika i metodologija u sporta. Uživa radeći sa studentima i sretna je, kaže što ima privilegiju da svoja stečena znanja i iskustva na ovom fakultetu prenosi mlađim generacijama. Sa Dženanom smo razgovarali o fitnessu, ishrani, trčanju, sportu…

 

Odakle ljubav prema fitnessu, otkad se bavite fitnessom?

Volim sport još od malih nogu. Moja mlađa sestra i ja smo oduvijek znale da će sport biti naš poziv i mnogo smo zahvalne roditeljima jer su nam omogućili da naši snovi postanu realnost. Velika je sreća odrastati u porodici koja vas uvijek podržava u svemu što radite. Zahvalna sam jer su nas već od prvog razreda osnovne škole ohrabrivali da radimo i usavršavamo se u onome što volimo. Sa zadovoljstvom smoprošle sve škole sporta, koje su se u našoj osnovnoj školi pojavile: krate, tekwondo, košarka itd. Ni ratna vremena nas nisu zaustavila, sve vrijeme smo bileaktivne u sportu.

Ipak, ovom prilikom bih istaknula da sam 1994. godine otkrila sport koji me najviše okupirao, ples. Te godine sam upisala školu plesa Step by stepi shvatila da se plesom želim uvijek baviti. Ples je bio moja preokupacija sve do upisa na Fakultet sporta i tjelesnog odgoja 2002.godine.Show dance i latino-američki plesovi su bili moj prvi izbor. Pamtim te predivne godine ne samo po treninzima i takmičenju, već po tome što sam beskrajno uživala u svakom trenutku koji je u sebi sadržavao ples. Živjela sam za scenu i aplauz. U tom periodu dobri rezultati su se samo nizali, dolazili su nekako sami. Tako je to kada radite ono što beskrajno volite. Zajedno sa kolegicama iz grupe sam postizala sjajne rezultate, plijenile smo pažnju i bile rado viđena grupa ne samo u Sarajevu već i u regiji.

Kada sam 2002. godine upisala fakultet brojne obaveze i predmeti koji su zahtjevali drugačiju fizičku spremu od plesa su me usmjerili prema fitnessu. Fitness mi je pomogao da ojačam tijelo i poboljšam motoričke sposobnosti kako bih uspješno savladala izazove koji suprofesori postavili ispred mene. Tako je fitness postao moja svakodnevnica te zauzeo prvo mjesto u mojim aktivnostima. Svakodnevna posvećenost fitnessu je postala moja ljubav, a ne samo neophodna obaveza koja mi je omogućavala da položim ispit. Naravno, u toku studija nizali su se brojni predmeti kao što su antropomotorika, sprtski trening, kondiciona priprema, fitness, rekreacija kroz koje sam stekla ne samo praktično već i teoretsko znanje.

Personalnim treningom počela sam se baviti 2006. godine, odmah po završetku studija. Danas je to moja život, moj način da pružim pomoć onima koji žele da budu zdravi i u formi. Sve što radim želim da to činim temeljito i s puno pažnje. Već 12 godina sam personalni trener i u ovom periodu nikada nisam prestala da učim i usavršavam se. Uz rad sa klijentima sam stekla zvanje doktora sportskih nauka i sporta, uz sve to sam pohađala i brojne edukacije kako u BiH tako i u regionu. Certificrani sam fitness trener i nutricionista.

Da li ste aktivni u nekom fitness klubu i kako vam se mogu javiti ljudi koji žele da se bave fitnesom?

Aktivna sam u Fitness centru “Body Art” u Sarajevu, to je mjesto gdje radim sa klijentima. Volim ovaj fitness centar jerima dušu, odličnu atmosferu koju, prije svega, čini ljubazno osoblje. Ovom prilikom pozivam sve ljubitelje fitnessa da nam se pridruže i uživaju u ponudi koju ovaj klubmože ponuditi. Svakako svi oni koje žele stručno savjetovanje i personalnog trenera mogu mi se slobodno obratiti, biće mi veliko zadovoljstvo da im pružim svoju pomoć.

 Koja je ishrana dobra za one koji vježbaju, i koja je vrsta prehrane najbolja?

Ishranu uvijek treba da stavljamo na prvo mjesto. Ovdje je važno naglasiti da je pravilna ishrana nosilac 70 posto uspješnosti u cilju postizanja dobrih rezultata. Moje dugogodišnje iskustvo sa klijentima je potvrdilo ove navode koje možemo da nađemo u stručnoj literaturi.

Konzumiranjem adekvatnih namjernica prije treninga možete dramatično poboljšati trening, a samim tim i njegove rezultate. U slučaju da ne jedete pravilno prije treninga, ne možete očekivati postizanje zacrtanih ciljeva, u ovom slučaju sebi možete nanijeti čak i štetu. Hrana koju trebamo unositi prije treninga, kako bismo imali dovoljno energije za trening, te nakon treninga koja će što prije pružiti kvalitetan oporavak tijelu je pitanje koje sebi, ali i trenerima,postavljaju brojni sportaši.

Pravilnom prehranom prije i nakon treninga ćemo dobiti dovoljno energije za težak trening i izgradnju mišićne mase. Nasuprot tome, izostankom pravilno usklađene prehrane s treningom rezultirat će iscrpljujućim i bezvoljnim treningom čiji je konačni rezultat razgradnja teško stečene mišićne mase.

Ne zaboravite, pravilna prehrana je ključ za učinkovite treninge. Adekvatnom ishranom potičemo tijelo na izgradnju nove mišićne mase, gubitak masnoća i obezbjeđujemo tijelu brži oporavak.

Važno je zapamtiti da prije treninga tijelo treba dovoljno vremena da probavi hranu. Dobro pravilo je da jedete sat do dva prije vježbanja. Tek tada možete biti sigurni da je hrana koju ste uzeli probavljena i da ste spremni za vježbanje. Obrok nakon treninga najidealnije je uzeti u prvih 20 minuta ili najkasnije od jednog do dvasata nakon vježbanja. Ako odgađate obrok nakon treninga vaše tijelo će početi koristiti mišiće, koje ste upravo trenirali, za energiju i oporavak koji su tijelu neophodan.

Prije početka treninga, najbolja hrana je u obliku ugljikohidrata i proteina.

Prije vježbanja obrok treba sadržavati sporoprobavljive ugljikohidrate koji će postupno otpuštati glukozu u krvotok te nam tako konstantno davati energiju za trening. Nakon treninga, naše tijelo je poput spužve, spremno da upije hranjive tvari iz hrane za vraćanje energije i obnovu mišićnih stanica. Stoga je nakon treninga najbolje konzumirati ugljikohidrate iz skroba i voća kada je anabolički proces na vrhuncu, što bi bilo od jedan do tri sata nakon visoko intenzivnog treninga.

Obrok brzoprobavljivih ugljikohidrata u kombinaciji s proteinima nakon treninga je najbolji za popunjavanje glikogena i dotok hranjivih tvari u stanice. Nakon treninga obrok koji pojedete trebao bi sadržavati hranjive tvari u omjeru 2: 1, ugljikohidrati-proteini.

Uz odabir kvalitetnih namirnica jednako je važan i unos tekućine odnosno vode. Trebali biste piti najmanje pola litre vode dva sata prije treninga, te 2-3 dcl svakih 15 do 20 minuta tijekom vježbanja.

Koliko je trčanje zdravo i da li se preporučuje svakodnevno trčanje, koliko vremenski?

Kada je riječ o tome koliko treba trčati i da li uopšte treba trčati svaki dan, navest ću vam ono što je zajedničko za sve, a to je, redovno trenirajte.

Redovno treniranje ne znači da trebate trčati svaki dan, već samo da ne biste smjeli praviti preduge pauze i obazirati se ne uticaje spoljne sredine. Ukoliko radite na sebe, težite napretku, što boljim rezultatima, veoma je važno da kombinujete treninge, iscrpljujuće i teške s laganijim, koji vam služe za oporavak. Kontinuiranim radom održavate formu,  jačate vaše tijelo,  postajete snažniji i izdržljiviji, napredujete i stižete do boljih rezultata.
Bilo da vam je cilj održavanje zdravlja, kilaže, osvajanje medalja ili da pomjerite granice sopstvenih mogućnosti, ne dozvolite sebi preduge pauze i stanje neaktivnosti.

Za rekreativce, koji vode zdrav način života ili žele da poboljšaju svoje životne navike, da održavaju željenu kilažu, trčkaranje tri puta sedmično, po 30-45 minuta je sasvim dovoljno. Dok za one koji su strastveni ljubitelji trčanja, koji posjeduju takmičarski duh, ili se spremaju za neku trku, neophodan je veći broj treninga (četiri do pet treninga sedmično) uz adekvatan plan i program.

Koliko je važan rekreativni sport?

Sportska rekreacija je slobodno odabrana, a ne nametnuta aktivnost koja se pretežno provodi u slobodno vreme, mada iako je najvećim dijelom vezana za slobodno vrijeme, danas se sve češće pojavljuje u specifičnim programima kao značajan element savremene naučne organizacije rada i odmora.

Sportska rekreacija je slobodna i organizovana aktivnost koja fizički, psihički i socijalno obogaćuje, relaksira i obnavlja čovjeka, te mu pomaže da se oblikuje u svestrano razvijenu ličnost.

Sportska rekreacija u današnjem stresnom načinu života nije samo aktivnost u slobodno vrijeme nego i lijek. Preporuka je, rekreacijom do zdravog načina života i osmijeha. Oslobodite se stresa i uživajte uz aktivnost koja vas opuštaju, ne radite one aktivnosti koje vas ne čine sretnim i gdje ne osjećate zadovoljstvo. Plešiteee…

Prema studiji objavljenoj u časopisu ‘Frontiers in Human Neuroscience’, tjelesno aktivni ljudi mogu usporiti proces starenja svog mozga. Naučnici kažu, najučinkovitiji način da to postignete je ples.

Vjerujem da svi u životu žele biti neovisni i zdravi što je duže moguće. Tjelesna aktivnost je jedan od načina kako to postići jer ona smanjuje više rizičnih faktora odjednom. Mislim da je ples vrlo moćan alat koji omogućuje tijelu i duhu da duže ostanu mladi.

Kako pronaći motivaciju?

Šta je to motivacija, o tome bi svi sigurno znali po nešto reći. Međutim, ako se zamislimo malo dublje, motivacija je prilično kompleksan pojam. Po jednoj od definicija, motivacija je psihološki kompleks koji pospješuje i usmjerava ponašanje. To je unutrašnji pokretač ili neurološki proces koji se ne da direktno posmatrati, već se ogleda u vanjskom ponašanju.

Motivacija se ne događa sama od sebe. Baš kao što planirate trčanje, tako trebate planirati kako da postanete i ostanete motivirani. Motivaciju možete poboljšati na sljedeće načine: postavite ciljeve, vježbajte sa partnerom, mjerite se, vagajte se, pohađajte grupne treninge, neka vas muzika motivira, slikajte se i naravno imajte personalnog trenera. U radu s dobrim i educiranim personalnim trenerom ne možete biti nemotivirani. Sa personalnim trenerom nema lutanja, idete direktno, vođeni ka svome cilju.

Koliko je važan odmor nakon vježbanja?

Tri su osnovne komponente kada je transformacioni proces sportista ili rekreativaca u pitanju, to su: trening, ishrana i oporavak. Ako bilo koju od ove tri komponente isključimo ili joj damo manji značaja rezultati će sigurno izostati. Ako biste mene pitali koja komponenta je ipak najvažnija, odgovorila bih vam oporavak, s tim da još jednom pod crtavam da se ne može isključiti niti jedna komponenta ukoliko želimo da postignemo dobre rezultate.

Nikada nemojte propustiti priliku da se dobro naspavate. Spavajte najmanje sedam sati dnevno jer se najviše regeneracije odvija dok spavate. Tada nastupa lučenje hormona rasta. Zato uvijek dobro spavajte, jer će vam manjak spavanja donijeti i manje mišića. Tokom spavanja se vaše tijelo potpuno oporavlja od stresa. U oporavku mišići rastu.

gorazdeportal.com

 

 

 

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.