FOTO/ KAKO SE ŽIVI U USTIKOLINI

Općina Foča-Ustikolina u Bosansko-podrinjskom kantonu Goražde sastoji se od dijela nekadašnje općine Foča koje je 1995. godine reintegrirano u sastav Federacije BiH. Površina općine iznosi oko 180 kvadratnih kilometara i prostire se većim dijelom na lijevoj i manjim dijelom na desnoj obali rijeke Drine.

Budući da se općina Foča-Ustikolina prostire na obalama i slivovima nekoliko rijeka i riječica, u Ustikolini je od davnina bilo izuzetno razvijeno ribarstvo. Oaze zelenila i ljepote u slivovima rijeka omogućavaju idealne uslove za razvoj riječnog turizma na ovim prostorima. Na teritoriji općine nalazi se znatan broj objekata i simbola iz bogatog kulturno-povijesno naslijeđa Bosne i Hercegovine koji čine sastavni dio njene povijesti.

Poslije potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, najveći dio općine Foča, sa gradom Fočom ušao je u sastav Republike Srpske. U sastav Federacije BIH, ušla su naseljena mjesta: Bavčići, Bešlići, Bunčići, Donje Žešće, Jabuka, Kolakovići, Lokve, Mazlina, Mravljača, Njuhe, Podgrađe, Previla, Račići, Radojevići, Slavičići, Stojkovići, Ustikolina, Zabor i Zebina Šuma, te dijelovi naseljenih mjesta: Cvilin, Filipovići, Prisoje, Rodijelj i Sorlaci. Od ovog područja formirana je općina Foča-Ustikolina.

Potencijal za razvoj turizma i vjerskog turizma

Zijad Kunovac, načelnik Općine Foča-Ustikolina, koji ovu funkciju obavlja već 12 godina smatra da ova lokalna zajednica ima potencijala za razvoj u narednom periodu, a budući da nikad ranije nisu imala razvijenu industriju, fokusirali su se na razvoj turizma.

“Imamo ljepoticu Drinu i smatramo da je ona okosnica oko koje bi se trebao razvijati turizam, ne samo u našoj lokalnoj zajednici, nego i na čitavom prostoru BPK”, kaže Kunovac i dodaje kako kroz razgovore s nadležnim vlastima rade na tome da dio prostora uz rijeku Drinu koji obuhvata više od 100 dunuma bosanskopodrinjskih šuma proglase lokalitetom od općeg interesa za razvoj turizma.

“Na tom dijelu bi se mogli stvoriti uslovi za izgradnju hotela i drugih kapaciteta za razvoj turizma i privlačenje turista koji trenutno idu prema moru, Travniku i drugim destinacijama, a nisu imali priliku dosad da se upoznaju sa prirodnim ljepotama ovog dijela Bosne”, kaže Kunovac.

On dodaje kako veliki potencijal ovog lokaliteta leži u razvoju vjerskog turizma.

“Imamo Aladžu i najstariju džamiju u Ustikolini, kao i prostor koji možemo da definišemo u saradnji s Ambasadom Turske, a to je mjesto na kojem se dogodio prvi prelazak Osmanlija na prostor Bosne i Hercegovine. Taj projekat želimo da implementiramo u narednom periodu kroz tursku razvojnu agenciju TIKA, bila bi to okosnica vjerskog turizma, kao i način da Sarajevo otvorimo prema našoj lokalnoj zajednici”, mišljenja je Kunovac.

Kunovac predlaže jednodnevnu (ili višednevnu) turističku turu koja bi mogla da izgleda ovako: Aldžanska džamija, Ustikolina – najstarija džamija i prelazak Osmanlija na prostor Bosne i Hercegovine, posjeta grobljanskoj cjelini presjeka gdje se mogu vidjeti srednjovjekovni stećci, kao i turbe, dobre vode koje svake godine posjećuje veliki broj ljudi. Tura bi nastavila prema Goraždu i džamiji Kajserija, potom prema Višegradu.

 Pored groblja na Presjeci, nacionalnog spomenika BiH, na području općine Foča-Ustikolina dosad su još tri lokaliteta proglašena nacionalnim spomenikom: Modro Polje, (historijsko područje), Most na Kožetini (historijski spomenik), te Zebina Šuma, (historijsko područje), a načelnik ove općine smatra kako je upravo to razlog zbog kojeg mogu raditi na promociji i jačanju turizma.

“To su sve objekti koji su od interesa za BiH, ali je nažalost dosad država malo ulagala u njih da bi se oni zaštitili i bili u funkciji”, ističe Kunovac i dodaje kako trenutno sa kapacitetima u Ustikolini mogu da zadovolje potrebe turista, no kapaciteti u Goraždu to još uvijek nisu u stanju.

Ističe kako, pored turizma, potencijal ovog područja leži i u privrednom ulaganju, te s tim ciljem u planu imaju pokrenuti projekat istraživanja zaliha u neistraženom dijelu rudnika gipsa, kao i nalazišta mineralne vode, kako bi se utvrdio kvalitet vode.

 U posljednje tri godine razvija se uzgoj malinaOvdje se u posljednjih nekoliko godina razvija poljoprivreda, koja nikad dosad nije bila tradicionalna grana niti primarna djelatnost na ovom lokalitetu, jer je većina stanovništva bila zaposlena u drugim institucijama poput fabrike Šipad ili Maglić, a imali su i pekarsku industriju.

“Nažalost, poslije rata je sve uništeno. Kakav je bio Vukovar, takva je bila i Ustikolina, 99 posto uništena. Međutim, uspjeli smo uvjeriti naše ljude da je poljoprivreda jedna od osnovnih djelatnosti koja bi se trebala razvijati”, govori Kunovac i dodaje kako se dosta stanovništva bavi uzgojem malina.

 Kroz privatno javno partnerstvo ova je općina sklopila ugovor sa Herbosom iz Sarajeva i vrši otkup maline za cjelokupnu regiju. Time se aktivno bave u posljednje tri godine. Kunovac navodi kako je na početku bilo teško – imali su samo 5-10 korisnika, no sad ih imaju 300 od kojih vrše otkup malina, te su proširili kapacitete.

Njihova lokalna zajednica je u naredne četiri godine ušla u projekat IFAD-a, vladine organizacije koja pomaže lokalnim zajednicama, gdje će svake godine navjerovatnije provesti po dva projekta u vrijednosti do 250.000 KM. Ove godine planiraju povećanje kapaciteta hladnjače, kao i neke infrastrukturne projekte koji omogućavaju lakše plasiranje robe od proizvođača do same hladnjače, kao i lakši sistem navodnjavanja koji će svakom proizvođaču omogućiti da u svojoj livadi ima vodu, čime će proizvodnju povećati za 30 do 40 posto.

“Od poljoprivrede je teško živjeti, uslovi nisu sjajni, ali je situacija svakako bolja nego prije tri godine, primjerice, kad su ljudi mnogo češće tražili pomoć općine. Danas se svijest ljudi promijenila, oni rade, žele da žive od svog rada i žive normalnim životom”, kaže Kunovac.

Ljudi su se uvijek družili, samo ne treba politiku miješati u to

Prije tri godine ova je općina ušla u projekat PRO-Budućnost u kojem su se birale partnerske općine. Općina Foča Ustikolina je izrazila želju da to bude njima najbliža, općina Foča, a i Općina Foča je također kao partnersku općinu izabrala Općinu Foča Ustikolina.

“Mi imamo izuzetno dobre izgrađene odnose. Bitno nam je da povezujemo malu djecu, budući da sve dolazi iz porodice. Teško je promijeniti odrasle ljude, ali kad se stvori ambijent da se djeca druže, tad se stvara i mogućnost da samo dijete poželi da se upiše u školu iz druge općine jer će tu imati društvo koje nema u svom gradu”, kaže Kunovac.

Dodaje kako su se ljudi uvijek posjećivali, bez obzira na vjerske i druge razlike, te kako jedinu komplikaciju u tom polju stvaraju političari.

 “Ljudi se druže, ne treba samo politiku miješati u to. Gdje god se politika umiješala, mi nismo imali zajedničke projekte. Dodik je zaustavio i projekte UNDP-a i drugih međunarodnih organizacija. Ako se pitaju lokalne vlasti poput načelnika, mi imamo izuzetno dobre odnose, a čim je potrebno neko ‘aminovanje’ sa višeg nivoa, nema od toga ništa”, priča Kunovac.

Navodi primjer sanitarne deponije, projekta kojeg nisu mogli da provedu zajedničkim snagama.

“Svi smo potpisali odluku da to bude u Goraždu, a kasnije je Zdravko Krsmanović (bivši načelnik Općine Foča, op. a.) sazvao sve ministre da se odvoji sanitarna deponija samo za Republiku Srpsku jer tad od Dodika nisu smjeli da stvore regionalnu deponiju. Mi kao BPK ćemo istrajati u tome, a politika će kasnije vidjeti da je negde pogriješila”, poručuje Kunovac na kraju razgovora za Klix.ba.

Klix.ba