ZAPIS IZ ORAHOVICA KOD GORAŽDA

Hits: 7825

Prije rata na ovom prostoru je bilo oko 400 domaćinstava. Zbog prilično surovih uslova za život, te loše putne infrastrukture, ljudi su odlazili trbuhom za kruhom. Škola na Brzači počela je raditi 1979. i u nju je samo iz ovih sela išlo oko 700 učenika, dok sada u toj školi ima tek petero – šestero djece.

Mevludom u Mustafa-pašinoj džamiji Krečama, koji se desio 23. jula ove godine, završeni su Dani Huseina ef. Đoze, a trajali su nešto više od dva mjeseca. Mevlud su proučili imami MIZ Goražde, a gost predavač bio je Mustafa ef. Spahić Mujke.

U džematu Kreča smješteno je četrdesetak sela koja imaju zajedničko ime -Orahovice. A, ono je, kako kaže Hajrudin ef. Suljagić, nastalo od imenica orah i ovca. Naime, ovaj je kraj bio poznat po zasadima oraha i stadima ovaca koje su držali poduzetni domaćini. Oivičen je planinskim proplancima i brdima kao što su Klek, Borovac, Brdo Grad, Gradina, Hanište, Sinovac. Prema nekim istraživanjima ovaj je kraj bio naseljen i prije nekoliko hiljada godina. Ima 40 sela i zaselaka. Najveće selo je bilo Faočići u kome je živjelo oko 40 domaćinstava. Prije rata na ovom prostoru je bilo oko 400 domaćinstava. Zbog prilično surovih uslova za život, te loše putne infrastrukture, ljudi su odlazili trbuhom za kruhom. Škola na Brzači počela je raditi 1979. i u nju je samo iz ovih sela išlo oko 700 učenika, dok sada u toj školi ima tek petero – šestero djece. Kompletne porodice se iselile. Usprkos nepovoljnim uslovima za život ostajali su oni najuporniji. Nije im bilo teško pješačiti do Podgraba, Prače, Goražda. Kažimo i to da je i kćerka efendije Suljagića dr. Kerima, ljekar specijalista, tokom školovanje bila jedna od najboljih učenica i studentica. Teški uslovi za nju su bili dodatni motiv da uspije.

Četrdeset tri godine imamske službe Hajrudina ef. Suljagića

Najpoznatija ličnost džemata Kreča je svakako rahmetli Husein ef. Đozo, alim koji je rođen u ovdašnjem selu Bare. Između brojnih doprinosa radu Islamske zajednice izdvajamo njegovu misijsku ulogu u pokretanju lista Preporod. Naime, 1970. godine on pokreće list “Preporod” čiji je glavni i odgovorni urednik do 1972. godine. U periodu od 1976.-1979. godine Đozo je, također, iznova odgovorni urednik “Preporoda”.
Po dužini imamskog staža u džematu Kreča Hajrudin ef. Suljagić je na prvom mjestu. Imamsku misiju neprekidno je obavljao 43 godine. O svom selu Orahovice i džematu Kreča s ponosom govori: „Ovaj džemat ima četiri karakteristike: Klek, dominantnu kotu koja nikad nije pala; Mustafa-pašinu džamija, jednu od najstarijih u Bosni; činjenicu da je tokom rata kroz ovaj kraj prošlo i spas našlo oko 100.000 ljudi iz istočne Bosne i istinu da je u njemu rođen naš veliki alim Husein ef. Đozo. Nekad je bilo pet punktova za islamsku pouku koju je pohađalo oko 250 djece. Danas nema ni djece pa tako ni islamske pouke. Istina, nedavno se rodilo dvoje djece, a prošlo je dosta godina kad nije rođeno niti jedno dijete.“
Suljagić je u džematu od 1974. godine. Rado se prisjeća: “Kad sam došao bio je ovdje silan narod, 400 domaćinstava, 2.000 stanovnika. Sada u ovom džematu ima 90 kuća, a vrlo malo ljudi. U Krečama ima 25 kuća, ali danas niko ne živi u njima, ne loži se vatra, nema dima. Posljednji koji je živio ovdje je Salih Ruhotina, kćerka mu je bila invalid, ali sada više nema ni njeg.”

gorazdeportal.com

 

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *