Careva džamija u Foči, jedna od tridesetak carskih džamija u Bosni i Hercegovini i bh. nacionalni spomenik, sutra će biti spremna opet otvoriti vrata svome imamu, džematu, vjernicima, dobrim ljudima.
Sagrađena je 1501.godine, a sagradio ju je sultan Bajazid II Velija na dominantnom brežuljku oko kojega se, kasnije, razvio grad. U ratu 1992. srušena je do temelja.
Za muftiju goraždanskog Remziju ef. Pitića svečanost otvorenja Careve džamije predstavlja veliki i sretan događaj.
– Iako je ponovna izgradnja počela 2004. godine, projekt obnove doživio je nekoliko izmjena, jer su brojni njeni graditelji baš insistirali i vodili račina o njenoj autentičnosti. Danas ona izgleda onako kako je nekad izgledala – kazao je za Fenu muftija.
Naveo je da su tokom izgradnje, imali dobru saradnju sa svim institucijama u Foči, općinskim službama, policijom, ljudima koji tu žive i rade.
– Ono što je ipak najljepše u njenoj izgradnji jeste to da smo džamiju sagradili vlastitim snagama. Zahvaljujući angažmanu naših vrijednih i darežljivih Fočaka i institucija, džamija je ozidana i pokrivena, a nakon toga je ostatak poslova preuzela Turska agencija za saradnju i koordinaciju (TIKA) – istaknuo je on.
Proces izgradnje vodio je Građanski odbor, a do ukrovljenja džamije uloženo je oko 500.000 KM. Izvođač radova bila je firma “Neimari” iz Sarajeva. Većina rekonstrukcije je rađena na osnovu starih fotografija, a izgrađeni su i prateći sadržaji džamije.
Na svečanosti otvorenja koja će biti upriličena prije džume-namaza, očekuje se veliki broj gostiju i zvanica, među kojima su i reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović, član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, dopremijer Republike Turske Veysi Kaynak i generalni direktor agencije TIKA-e Serdar Çam.
Poznati putopisac Evlija Čelebija je 1664. godine prilikom posjete šeher Foči zapisao: “… Ima svega sedamnaest islamskih bogomolja (mihrab). Između svih, ističe se džamija sultana Bajazida Velije u Staroj čarsiji. To je starinska bogomolja, sagrađena od tvrdog materijala u starom stilu. Ima drvenu kupolu pokrivenu olovom i jedan minaret…”.
Gorazde Portal
