Upotreba imena Sarajevo regulirana je zakonom, ističu iz gradske uprave. Prema odluci o upotrebi grba, imena i isticanja zastave, sva pravna lica koja u svom nazivu sadrže riječ Sarajevo, u bilo kom padežu, moraju imati odobrenje i plaćaju određenu godišnju naknadu.
Visina naknade određuje se prema broju zaposlenih i ostvarenim primanjima poslovnog subjekta.
“Do deset radnika iznos 720 KM godišnje, za pravna lica koja zapošljavaju između 10 i 30 osoba, to je 1.200 KM, dok naknada za pravne osobe koje imaju više od 30 uposlenih iznosi 4.800 KM”, kaže Sanjin Smajlović.
Udruženja građana koja kao pravna lica nemaju cilj stjecanja dobiti plaćaju godišnje 100 KM, i tu nije riječ o Sarajevu kao sjedištu Udruženja, pojašnjava pravobranilac Grada Sarajeva. Odnosi li se to i na korištenje imena grada na Facebooku? Administrator FB stranice “Sarajevo forever” koja promovira ljepote glavnog grada BiH navodi kako im je iz gradske uprave prijećeno gašenjem stranice ukoliko ne plate određenu naknadu.
“Kada sam ljubaznim “novinarima” skrenuo pažnju da se plaćanje upotrebe zaštićenog imena Sarajevo odnosi na pravna lica, dobio sam odgovor da i fizička lica moraju platiti. Upitavši ih, moram li platiti ako mom djetetu dam ime Sarajevo, dobio sam potvrdan odgovor. Upitavši ih, ako knjigu koju napišem nazovem “Sarajevo” moram li platiti, odgovor je bio isti”, otkriva administrator stranice “Sarajevo forever”.
“Fizička lica ne plaćaju naknadu za korištenje imena Sarajevo. Međutim ukoliko na osnovu ove evidencije i praćenja i nadzora, utvrdimo da određena fizička lica, pa i pravna vrše zloupotrebe imena Sarajevo i koriste ga u neke nedozvoljene svrhe, tada je obaveza grada Sarajeva i pravobranilaštva da djeluje putem odgovarajućih postupaka s ciljem prevencije moguće štete za grad Sarajevo”, ističe Smajlović.
Sam grad Sarajevo ima veliki utjecaj kao brend, smatra prof. Maja Arslanagić. Poznatost kao prvi korak u brendiranju grad ima. Sada je potrebna izgradnja znanja o brendu, kaže, a upravljati društvenim mrežama u tom smislu je teško jer ne postoji pravni osnov i regulativa za to.
“Generalno sa aspekta brendiranja, posebno na društvenim mrežama, potrebna je određena vrsta konzistentnosti da bi publika bila izložena sličnim informacijama, koje se rade po određenoj strategiji ili planu brendiranja, a ukoliko imeta korištenje naziva bez kontrole ta konzistentnost nije moguće postići”, smatra Arslanagić.
Inače, ova odluka donesena je 2006. godine i od tada se primjenjuje.
Da je Grad Sarajevo imao korist od izdatih rješenja o upotrebi imena Sarajevo, dokaz su 43.900 KM prihoda koji su se u prošloj godini slili u gradsku kasu.
Izvor – N1
