U razvijenim zemljama Evrope praktična nastava u firmama je neizostavan dio obrazovnog procesa, prvenstveno u školama sličnim našim srednjim stručnim i tehničkim školama. Ovakav vid organizacije praktične nastave prepoznala su neka ministarstva obrazovanju u Bosni i Hercegovini koja kroz izmjene zakonskih rješenja i izradu novih pravilnika nastoje otvoriti dodatni prostor za njenu realizaciju. Pri tome se cijeli proces pokušava prilagoditi realnim mogućnostima privrede i obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini.
Praktična nastava omogućava upoznavanje sa stvarnim radnim situacijama već za vrijeme školovanja i učenike priprema za brzo pristupanje zadacima koji ih očekuju na budućim radnim mjestima. Osim toga, firme kroz realizaciju prakse u vlastitim pogonima imaju priliku da upoznaju učenike i već u ranoj fazi njihove edukacije odaberu svoje buduće saradnike. Ova činjenica je poznata i učenicima pa se i oni sami drugačije odnose prema postavljenim zadacima, ponašanju u firmi, preuzimanju odgovornosti itd.
Mentori u firmama – osobe bez kojih je stručno obrazovanje u razvijenim zemljama nezamislivo – igraju vrlo bitnu ulogu u organizaciji i provedbi praktične nastave. Oni predstavljaju sponu između interesa učenika, škola i firmi. Zadatak mentora jeste praćenje učenika u procesu usvajanja znanja i kompetencija, te komuniciranje njegovog napretka školi i upravi firme. Pored svoje uloge u obrazovnom smislu i uske saradnje sa koordinatorom praktične nastave iz škole, mentorov doprinos odgojnom procesu učenika također je vrlo izražen. Vrlo često učenici svoje mentore doživljavaju kao uzore, pa je stoga bitno da se za mentore praktične nastave u firmama odaberu odgovarajuće osobe svjesne svoje odgovornosti. Pojašnjenja radi, prijem učenika na praksu u firmi u SR Njemačkoj, pored drugih uslova, nije moguć ukoliko firma među svojim uposlenicima nema obučenog/osposobljenog mentora praktične nastave.
U Bosni i Hercegovini se obuci mentora u firmama još uvijek ne posvećuje dovoljna pažnja. Nekako se podrazumijeva da osoba sa izraženim stručnim kompetencijama može biti i mentor, što nikako nije slučaj. Za omogućavanje stjecanja znanja i kompetencija nije dovoljno njihovo isključivo posjedovanje, pa je sa stručnjacima potrebno raditi i na bogaćenju njihovih metoda rada sa učenicima. Posvećenost odabiru mentora te njihovo naknadno metodičko osposobljavanje su jedan od garanta uspješno organizovanog obrazovnog procesa.
Projekat “Obrazovanje u Bosni i Hercegovini”, koji po nalogu Ministarstva za ekonomsku suradnju i razvoj Savezne Republike Njemačke implementira Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ)GmbH, pokrenut je početkom prošle godine, a projektne aktivnosti će pored Goražda biti fokusirane u Gradišci, Mostaru i Prijedoru. Projekt, čiji je cilj unaprjeđenje stručnog obrazovanja, sprovodi se u suradnji sa nadležnim ministarstvima obrazovanja, školama i firmama u navedenim gradovima kao pilot regijama.
Izvor: cmc
