Profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, Slavo Kukić gostujući u Novom danu na N1 kazao je da nema velike razlike u političkim porukama devedesetih godina i danas.
Profesor Kukić je ocijenio da u BiH mora biti jasno da je država povezana sa Srbijom i Hrvatskom “sistemom spojenih posuda”, te da se poruke ne mogu slati u ime svih.
Sa Almom Dautbegović Voloder Kukić je komentarisao i posjetu Aleksandra Vučića zvaničnom Zagrebu.
“Ja mislim da je ova posjeta nategnuta, da ona nije izraz stvarnog opredjeljenja hrvatske i srbijanske politike, nego je dio domaćeg zadatka kojeg je dobila predsjendica od međunarodnih centara moći. Ona je i rezultat ambicije Vučića da se u evropskim i zapadnim krugovima prikaže kao čovjekd dobre volje, koji želi rješavati probleme nastale devedesetih godina”, kazao je Kukić.
Ipak je dodao: “Najvažnije je da se razgovara, iz svakog novog razgovora se stvara pretpostavka da se može krenuti dalje”.
Da li se mogu riješiti međudržavana pitanja ovakvim posjetama?
“Kuću je jednostavnije rušiti nego graditi. ja ne mislim kako ćemo posjetama rješavati sve ono što nam se nagomilalo posljednjih 30 godina, ali od nečega se mora startati. Što se prije počne, prije će se završiti”.
A od čega krenuti, i ko da bude inicijator?
“Trebalo bi krenuti od jasnih poruka iz Beograda i Zagreba da je BiH suverena država, te da njezini političari moraju tražiti rješenja u BiH, u Sarajevu kao glavnom gradu – kao što je znao poručivati Stjepan Mesić, a ne u Zagrebu i Beogradu, kao što je ovih dana. Vučić govori u ime svih Srba, poručujući da su RS i Srbija jedno, na taj način nećemo nikuda stići. Jasnim porukama prije svega predstavnicima političke elite iz reda Srba i Hrvata poručiti da u Sarajevu trebaju rješavati probleme, a mi smo tu da pomognemo kao prvi susjedi. U suprotnom, to može biti shvaćeno kao zadiranje u suvrenitet države”, pojasnio je Kukić za N1.
Ocijenio je da se danas takve poruke ne šalju.
“Nema velikih razlika između poruka danas i onih poruka koje su se slale devedesetih devedesetih godina. S druge strane, u BiH mora biti vrlo jasno da je BiH sa Srbijom i Hrvatskom spojena po zakonu ‘spojenih posuda’. Ne mogu se slati poruke u ime svih, mora se praviti konsenzus. Građani su po ustavu tri konstitutivna naroda, bez obzira šta ja o tome mislio. Mora se tragati za konsenzusom između onih koji su dobili većine unutar tih naroda, ne isključujući druge koji potiču iz naroda, a pripadaju građanskim partijama. Ne može se govoriti u ime svih”, naveo je profesor Kukić.
Kalifat, islamska država, naoružavanje koje se zakonski pravda, prijetnje mobilizacijama – u posljednje vrijeme je slika Bosne i Hercegovine. Da li je uopće moguće govoriti o bilo kakvom konsenzusu?
“Sve to što ste naveli govori kako imamo na sceni retrogardne procese koji nas približavaju prvoj polovini devedesetih godina, nego 2018. ili 2020. Sve to što ste rekli je pokazatelj koliko etnonacionalističke političke oligarhije pokušavaju zadržati stanje napetosti duha, kako bi mobilizirali biračko tijelo”, izjavio je.
“BiH kao kalifat? Suludo. Ne sporim da ima političkih i ideoloških ekstremista, koji polaze od islamske države. Nije ništa drugačije i u drugim evropskim zemljama. Ne može se na osnovu toga natovariti hipoteka cijelom narodu”, ocijenio je Kukić.
“Izborni zakon, stranke za sebe osiguravaju ambijent produžavanja vijeka vlastitog trajanja. Ali, ako vlastiti interes hoćete da nametnete kao nacionalni interes, i da je izborni zakon – zakon svih zakona, to je ništa drugo nego radikaliziranje biračkog tijela po principu jedan narod, jedna partija, jedan vođa. To ne može biti zalog za budućnost niti jednog naroda”, izjavio je Slavo Kukić za N1.
Da li je nacioalizam ikada napustio BiH?
“Ne. Definitivno. Dapače, sve je rogobatniji. On se jedno vrijeme pritajio u vremenu gospodina Petritcha i Ashwodna i bonskih ovlasti koje su objektivno imale pozitivan predznak. Ta logika djelovanja da je produžena za pet-šest godina, siguran sam da bi ambijent bio drugačiji”, pojasnio je Kukić.
“Dolaskom Dodika ponovo u Vladu RS, koji je tada kotirao kao američki igrač, budimo iskreni, svjetski centri moći su procijenili da se u BiH stvorila kritična masa koja omogućava da svoju pažnju prenesu na druge prostore. Ovdje je onda otvoren prostor razmahivanja nacionalizma. Ambijent 2005. godine je bio apsolutno evropski, u odnosu na ovaj danas”, poručio je Kukić.
Za N1 je i komentarisao ko bi mogli biti naredni članovi Predsjedništva BiH, nakon izbora 2018. godine.
“Bit će onaj kojeg građani izaberu. Ako mene pitate, najmanje će neizvjesnosti biti ako se Dodik kandidira iz RS. Ako se kandidira, nije upitan. FBiH, bit će gusto što se tiče člana Predsjendištva iz reda Bošnjaka. Što bi narod rekao – mala bara, puna krokodila. Unutarnji politički odnosi su disperzirani. Što se Hrvata tiče, ako se kandidira, Željko Komšić ima najveće šanse, a najavio je da će se kandidirati”, rekao je Kukić u Novom danu na N1.
“Druga je stvar koliko je to dobro. Omogućit će Čoviću dodatnu homogenizaciju biračkog tijela, pa će uništiti i ono malo stranačke disperziranosti glasova koja je postojala prema drugim partijama. Vidjet ćemo, još su mogući različiti scenariji. Ako se Komšić kandidira, Čović neće. Toliko je pametan, nego će gurnuti nekoga drugog u vatru”, pojasnio je Slavo Kukić na koncu razgovora u programu N1.
Video možete pogledati OVDJE
