Demobilisani borci Goražda drugi put su se okupili ispred zgrade Vlade BPK, poručujući da je, zahvaljujući njima, ovaj grad nazvan gradom herojem.
Objavljivanje boračkog registra s imenima nezakonitih korisnika, uvođenje boračkog dodatka, ukidanje finansiranja i svođenje broja od 1.600 boračkih udruženja u FBiH na razumnu mjeru njihovi su zahtjevi upućeni Vladi FBiH.
Četvrti zahtjev upućen je Vladi BPK, a u njemu se traži revizija rada udruženja demobilisanih boraca zbog „osnovanih sumnji da se tamo radilo ono što nije smjelo“.
Demobilisana poručnica ARBiH Senada Herak već godinama je na evidenciji nezaposlenih. Dok se u institucije i ustanove zapošljavaju rodbina i stranački aktivisti, profesorica predškolskog odgoja godinama je bez posla, a zakonske odrede po kojima prednost pri upošljavanju imaju demobilisani borci ne važe.
– Nemam diplomu kupljenu u Širokom Brijegu i ne mogu se zaposliti u kantonalnim institucijama. Imam redovno završen fakultet i s tim sam upoznala ministre i premijera, tražila da zaštite obrazovanje na ovom prostoru. Sram vas bilo – kazala je Herak obraćajući se ministru za boračka pitanja BPK Enizu Haliloviću.
Bivši borac Šefik Bezdrob tvrdi da bolja prava od demobilisanih boraca imaju psi smješteni u azilima.
– Kerovi u Podhranjenu, skitalice s ulice su zbrinuti, a demobilisani borci nisu. Oni nemaju ni feninga mjesečno – kaže Bezdrob.
Podršku borcima uputili su i nekoliko ratnih komandanata i bivši saborci.
– Sramota me je što ovdje nema predstavnika udruženja invalida, ”zlatnih ljiljana” i porodica šehida. Ovi momci nisu zaslužili da im se ovako radi – kaže Šemso Džanko, dobitnik ”Zlatnog ljiljana” i 80-postotni ratni vojni invalid.
– Čekali smo 23 godine. Mi smo njima ovu državu u ruke predali, a vidjeli smo šta su nam uradili – bahaćenje političara, nepotizam, korupcija… Više ne možemo i nećemo biti imuni na to. Stati nećemo! Doći ćemo i u većem broju, pa će biti i radikalnijih mjera, pa poručujem da se ne igraju – kaže Amel Barimac.
AVAZ
