Historičarka arhitekture, profesorica na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu i jedan od najvažnijih glasova u poslijeratnoj obnovi kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine Amra Hadžimuhamedović na svom je Facebook profilu izrazila nezadovoljstvo restauracijom Aladža džamije u Foči.Arhitektica se zapitala ko se to tako neodgovorno poigrava s restauracijom jedne od najljepših džamija u Bosni i Hercegovini.
“Ko se to neodgovorno poigrava sa bosanskim kulturnim pamćenjem? Ko su ljudi koji se amaterski iživljavaju (i, nesumnjivo, konzumiraju fondove namjenjene za spašavanje bosanskog naslijeđa) ‘oslikavajući’ zidove rekonstruirane Aladža džamije u Foči? Ko ih je odabrao, ko im je dao posao, ko ih nadzire? Ko kontrolira njihov rad? Šta radi Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika?”, zapitala se arhitektica Amra Hadžimuhamedović.
Na fotografijama koje je Hadžimuhamedović objavila na svom profilu je mihrab Aladža džamije, prije njenog rušenja i kako kaže vrišteći kič njenog ponovnog uništavanja. Hadžimuhamedović kaže kako je Aladža bila najsuptilnije ukrašena građevina iz 16. stoljeća u Bosni i Hercegovini.
Arhitektica se pitala i da li je restauratorima kao inspiracija poslužila Cecilia Giménez, starica iz španjolskog sela Borja s kojom je cijeli svijet zbijao šale kada je restaurirala ikonu koja je nakon njene amaterske intervencije postala poznata kao “monkey Christ”.
“Aladža džamija u Foči je bila vrhunsko djelo arhitekture i umjetnosti. Njena unutarnjost i njene sofe su bile raskošno oslikane. Uz to je bila najbolje dokumentirana građevina, sa preciznim opisom i snimkom svakog ornamenta. Pristup njenoj poslijeratnoj rekonstrukciji i donošenje odluka o bilo kojem postupku u sklopu te rekonstrukcije, a posebno o odnosu prema konzervaciji ulomaka sa tragovima izvorne dekoracije, načinu evociranja uresa na njenim zidovima i eventualnoj restauraciji tih uresa, morali su biti podvrgnuti najstrožijim naučnim raspravama i odlukama najpouzdanijih i najreferentnijih stručnjaka, a njihova izvedba majstorskim, iskusnim rukama dokazanih konzervatora. Umjesto toga, sedam ‘mladih umjetnika’ iz Turske se iživljava tamo gdje je naš opstanak u pitanju i guraju naše kulturno pamćenje u nepodnošljivu agresivnost neznanja, nestručnosti i karikaturalnosti. Hoće li najljepša bosanska džamija, nakon rekonstrukcije biti poznata kao ‘monkey džamija’?”, napisala je Hadžimuhamedović.
Podsjećamo, Aladža je bila prva džamija koja je izgrađena u klasičnom osmanskom stilu. Džamija je srušena 02.08.1992. godine. Otvaranje rekonstrirane džamije bit će uprilično 4. maja ove godine u povodu obilježavanja Dana džamija u BiH.
klix.ba
