Problemi koje za okoliš, ali i poslovanje Hidroelektrana na Drini donosi oko 8.000 kubnih metara otpada godišnje, koje Tarom, Limom i Drinom stignu do HE Višegrad, okupili su u Višegradu ministre za okoliš iz RS, Crne Gore i Srbije, kao i načelnike i predsjednike općina ovog regiona.
Dogovoreni su konkretni koraci na smanjenju zagađenja rijeka, a prvi rezultati dogovora trebali bi biti vidljivi krajem godine.
– Predsjednici općina Bijelo Polje i Priboj osigurali su bespovratna sredstva i krajem ovog mjeseca već uklanjaju 80 tona otpada koji se nalazi na obalama Lima. U skoroj fazi je realizacija projekta između Bijelog Polja i Kantona Goražde gdje bi se trebala odobriti sredstva za postavljanje lančanica koje bi spriječile dotok otpada u Drinu. Danas smo dogovorili da u roku od sedam dana s Ministarstvom iz Crne Gore napravimo tim koji će obići rijeku Taru i snimiti kompletno stanje – kazala je Srebrenka Golić, ministrica za prostorno uređenje i ekologiju RS.
Rijekom Tarom u Drinu stižu uglavnom drvni sortimenti, a kvarove na turbinama HE Višegrad i probleme općinama nizvodno od ovog grada sprečava lančanica postavljena uzvodno od ovog objekta.
– Dogovorili smo ono što je civilizirani svijet dogovorio davno. Svjedoci ste količine otpada i načina na koji je on završio u rijeci. On dolazi i iz Crne Gore, a većim dijelom radi se o drvnim sortimentima. Dogovorili smo da ljudi iz nacionalnih parkova evidentiraju stabla koja su potencijalni problem da završe u Tari. U nacionalnim parkovima se ne vrši čak ni sanitarna sječa, ali očigledno ćemo morati zbog kolegijalnosti da zajedno sa ljudima iz parkova i UNESCO-a nađemo način da spriječimo da tolika količina stabala završi ovdje – kaže Pavle Radulović, ministar održivog razvoja i turizma u Vladi Crne Gore.
Rijekom Lim od Crne Gore, preko Srbije do Drine u BiH stiže uglavnom komunalni otpad. Životna sredina povezuje narode i države, kaže Goran Trivan, ministar za zaštitu životne sredine Srbije. On dodaje da je interes Srbije da zaštiti svoju HE Bajina Bašta, jer desila bi se katastrofa kada bi plutajući otpad iz Višegrada krenuo nizvodno Drinom.
– Epohalno dostignuće ovog regiona je da su naše deponije na obalama rijeka i jezera iz kojih pijemo vodu. Sami sebe zagađujemo, a onda se sami sebi žalimo što pijemo vodu koja nije kvalitetna i što fekalije sami izlučujemo u vode iz kojih pijemo vodu. Ovo je početak i sada ćemo učiniti nekoliko poteza da spriječimo odlaganje smeća u naše rijeke. Slijedi čišćenje deponija koje iziskuje dosta para te postavljanje kamera na mjestima gdje se te deponije i nakon čišćenja ponovo stvaraju. Svako ko bude uhvaćen da to radi bit će kažnjen – ističe Trivan.
Učesnici sastanka posjetili su lokaciju iznad HE Višegrad na kojoj se, uz pomoć čeličnih sajli i buradi postavljenih preko Drine, prikuplja plutajući otpad.
AVAZ
