Ističe u razgovoru za Fenu da je ljubav i tajne brodomodelarstva otkrio u Dalmaciji zahvaljujući zetovom ocu pokojnom Marinu Guini, profesionalnom brodomodelaru
Kada ne bi bilo vještih brodomodelara, kao uspomene na stare veličanstvene brodove ostale bi tek požutjele fotografije. Baviti se brodomodelarstvom na primorju nije ništa neobično, ali u Bosni i Hercegovini je rijetkost. Goraždanin Alen Selimović tim neobičnim hobijem bavi se već više od tri i po decenije.
– On je prije rata radio u vojnoj akademiji gdje je i predavao taj predmet. Ja sam išao često tamo i on me je vodio u obilazak Dovilja, Lore i te vojne akademije, gdje su mi on i ti njegovi prijatelji otkrivali tajne brodomodelarstva. Kada je barba Marin vidio da sam se zaista zainteresovao za to onda mi je pokazao mnoge stvari. Tako sam i ja krenuo od svoje 12 godine prvo sa malim, a onda i većim brodovima – priča Selimović.
Dodaje da je bromodolerastvo veoma interesantno i da u čovjeku budi pozitivnu energiju kroz koju uvijek otkrivate nešto novo, brodić ili tehniku koja iz godine u godinu napreduje. Pored vještine, za brodomodelara jako je bitno strpljenje.
– Brodomodelarstvo koje je mene naučio barba Marin je pravi autohtoni način izrade tih malih brodova. Danas je lako biti brodomodelar jer imate u časopisima kupiti gotove dijelove i vi to sklapate. Međutim, ovo je isključivo ručni rad, od komada drveta, njegove obrade, pa do svih ostalih djelova i detalja broda – pramac, krma, stepenice, jedra, jarboli, topovi, sidro i svi ostali detalji rade se ručno – naglašava Selimović.
Prisjeća se vremena kada je kao tinejdžer uradio svoj prvi brod.
– Njima u Dalmaciji je bilo čudno kada ja kao dijete iz Bosne, sa Drine, dođem tamo i radim te brodove i pokazujem im neke tajne koje sam naučio. Čak sam i svog zeta pretekao u radovima i njemu pokazivao. Pamtim da sam od svog prvog brodića koji sam uradio sa 13 – 14 godina zaradio gramofon i kupio ploču “Pink Floyd” koje čuvam i danas zajedno sa svojim brodovima – dodaje.
U Selimovićevoj kolekciji nalaze se različiti brodovi poput dubrovačke i trogirske nave, ribarskog šupljeg leuta, do hrvatskog logera i nave iz bosanske mornarice. Na posljednja dva je posebno ponosan jer su urađeni u orahovoj, odnosno bademovoj ljusci. Kaže da se malo zna da je Bosna imala svoju flotu koju je 1383. godine pokrenuo Kralj Tvrtko i tada je Bosna imala veliki dio tih jadranskih gradova. Bosanska nava je napravljena da bi se oduprli i ekonomski i vojno Dubrovniku, Veneciji, Đenovi.
– Ja sam tu bosansku navu uradio u orahovoj ljusci i tu je simbolika jer je brod izgledao u obliku oraha. Studirajući historiju i geografiju od pokojnog prof. Dubravka Lovrenovića saznao sam da su poznati dubrovački velikani kroz karavane naručivali poznate goraždanske orahe koji su im bili poslastica i tako sam povezao prošlost. Kada sam pokazao barbi Marinu taj brod u orahovoj ljusci on mi je rekao da je to nekad radio. U meni je proradila bosanska tvrdoglavost i rekao sam da ću napraviti još manji, hrvatski loger u bademovoj ljusci u što nije vjerovao. Kada sam ga završio on je bio oduševljen i prijatno iznenađen, nije mogao vjerovati. I drugi su bili oduševljeni, ali do mene je što se nisam prijavio za jednu od najmanjih maketa na Mediteranu – priča Selimović.
Uz brodove, svoju kolekciju obogatio je i originalnim goraždanskim suvenirom koji je osmislio među prvima – Drinski splav.
– Svaki grad ima nešto na što je ponosan a mi imamo Drinu. Čitajući najave o gradnji hidroelektrane na Drini, u znak protesta sam napravio ovaj suvenir a prvi sam takođe izradio u Trogiru. Nastavio sam izrađivati po povratku u Goražde i vremenom ga obogaćivao detaljima. Uglavnom, identičan je sa pramcem i krmom, nekada se koristio za prevoz građe a kasnije u turističke svrhe – navodi Selimović.
Ponosan je na činjenicu da su njegovi splavovi “otplovili” širom svijeta kao dar poznatim i javnosti nepoznatim osobama.
– Zanimljivo da je nakon više od 35 godina kada je moj učitelj barba Marin poklonio Titov brod koji je izradio “Jadran” i “Galeb” nekadašnjem predsjedniku Libije Muameru Gadafiju, i moj splav završio u njegovim rukama. Učitelj Fadil Konaković iz Goražda koji je sa učenicima tokom rata boravio u Tripoliju otišao je ponovo u posjetu 2008. godine i u znak zahvalnosti Gadafiju poklonio moj splav. Takođe, jedini suvenir koji su prilikom posjete Goraždu odnijeli Angelina Jolie i Brad Pitt bio je Drinski splav. Dobio ga je i bivši američki predsjednik Bill Clinton tokom boravka u Srebrenici kada mu ga je uručila delegacija iz Goražda. Prilikom putovanja u Maleziju sa muzičkom školom iz Goražda poklonili smo splav od pola metra kraljici i manji premijeru Malezije Mahatiru Muhamedu, a između ostalih darovan je i bivšem predsjedniku Hrvatske Ivi Josipoviću – precizira Selimović.
Kaže da mu je želja napraviti izložbe svojih radova u Goraždu i Trogiru te tako napraviti sponu Jadranskog mora i Drine.
– Prvenstveno da ukažem na te vrijednosti i sa ekološkog aspekta, jer malo fali da nam se to sve uništi. Ovaj splav bilo kome da ode, neka mu bude na umu da ne dira Drinu i prirodu. Nastavit ću ih izrađivati sve dok me vid i ruke služe. Znam da se i danas planira hidroelektrana na Drini, ali lako je pričati onima koji ne žive ovdje i kojima ona ne znači kao nama kojima je značila uvijek. Mi od gradnje nećemo imati ništa i zato je i ovaj moj splav veliko “NE” jednog malog čovjeka i svih onih ljudi koji misle kao ja – zaključuje Selimović.
FENA
