U okviru manifestacije “Dani otpora u Bosanskopodrinjskom kantonu” u Goraždu je danas počelo obilježavanje 28. godišnjice prvih napada na, u to vrijeme, jedini preostali slobodni grad u ovom dijelu države.
Četvrtog maja 1992. godine u 7.35 sati počeo je opći napad na Goražde, a prva granata pala je na zgradu općine. Grad je odmah ostao bez telefona, struje, vode, čime je počela opsada ovog grada na Drini duga 1.336 dana.
Manifestacija kojom se čuva sjećanje na herojske dane otpora agresiji, u skladu sa uslovima pandemije koronavirusa, ove godine obilježava se skromno.
“Način na koji obilježavamo Dane otpora u BPK ne umanjuje njihov značaj. Znamo da je 4. maj jedan od najznačajnijih datuma u novijoj historiji ovih prostora, pored Dana oslobođenja u septembru. Odajemo počast i zahvalnost svima onima koji su dali doprinos u odbrani ovog dijela BiH, a posebno onima koji su dali svoje živote”, kazao je ministar za boračka pitanja BPK Edin Aganović.
Delegacije boračkih udruženja, izvršne i zakonodavne vlasti BPK i općina u njegovom sastavu, islamske zajednice te OS BiH učenjem Fatihe odale su počast poginulim braniocima, pripadnicima policije i ubijenoj djeci Goražda. Cvijeće je položeno na šehidskom mezarju Kolijevke, spomen obilježju ubijenoj djeci u periodu 1992 – 1995. te spomeniku poginulim pripadnicima MUP-a. Obilazak mezarja upriličen je i u općinama Foča i Pale u FBiH.
Jedan od organizatora otpora, ratni komandant 31. Drinske udarne brigade (DUB) Abduselam Sijerčić – Pelam sjeća se da su hiljade branilaca, sa ručno rađenim lovačkim puškama ili bez ikakvog naoružanja, stale u odbranu grada protiv znatno nadmoćnijeg neprijatelja.
“Generacija ljudi koji su se organizirali i prvi stali u odbranu, imala je svoje ideale. Odgajani su u takvom vremenu da domovinu treba braniti, da je to naša moralna i svaka druga obaveza. Kad je došlo do raspada bivše Jugoslavije, nama je ostao isti taj patriotizam, ali sveden na BiH. S druge strane, oni koji su bili plaćeni za to, koji su trebali da to rade, totalno su promašili”, ističe Sijerčić.
Naglašava da su oni koji su odbranili Goražde bili vođeni patriotizmom i željom da odbrane svoj grad i državu te da su porodice poginulih i preživjeli heroji, danas na marginama društva.
Podsjeća da su iz prvih patriotskih snaga kasnije stasale brigade koje su četiri mjeseca nakon početka agresije oslobodile obje obale Drine i tako postigle najveći uspjeh jedinica Armije R BiH u prvoj godini rata. Time je Goražde ponijelo epitet “Grada heroja” za koji je čuo cijeli svijet.
“Bitno je da se pamti to vrijeme i naša je obaveza da obilježimo svaki od ovih datuma. Možemo s pravom biti ponosni na sve one koji su stali u odbranu grada i koji svijetla obraza mogu svoju djecu gledati u oči ali i sve ostale građane. Mnogo je ljudi dalo živote i ne mogu reću da to nije vrijedilo, ali ovo stanje koje je sada navodi me da se pitam da li je zaista bilo vrijedno”, smatra nekadašnji komandant 31. Drinske udabrne brigade.
Tokom 1.336 dana opsade, u gradu bez struje, vode, lijekova i hrane ubijeno je oko 4.000 osoba, od čega oko 2.000 civila a među njima je ubijeno ili ranjeno skoro 500 djece. Za odbranu Goražda život je dalo više od 2.000 pripadnika ARBiH i MUP-a.
Stanovnicima Goražda danas teško pada činjenica da i 25 godina od okončanja rata, za razaranja i masovna stradanja i ubijanja nevinih civila još niko nije odgovarao.
