Bunili su se i građani naselja Luka gdje je u cilju zaštite od poplava podignut betonski zid. Građani ga zovu “Zid plača” i “Zid srama”. U Goraždu je veliki broj građana potpisao i peticiju sa zahtjevom da se obustavi gradnja višemetarskih betonskih obaloutvrda…
Krivičnu prijavu protiv N.N osoba koje učestvuju u pripremi, projektovanju i izgradnji obala utvrde u Goraždu uskoro bi trebao podnijeti Nihad Živojević kojem je nezakonito uzurpiran dio imanja pored rijeke Drine, Već je ranije kaže podnio tužbu protiv Federalnog ministarstva za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo koje se vodi kao investitor projekta vrijednog 10,5 miliona maraka.
– Izgradnjom ovog objekta ugroženo mi je osnovno ljudsko pravo na mirno uživanje imovine, nemam više prilaza rijeci Drini, nemam više javnog puta do moje parcele, jednostavno imao sam parcelu pored Drine, a sad imam parcelu pored „brda” od kojeg čak ne mogu ni vidjeti rijeku, naveo je Živojević u otvorenom pismu adresiranom svima koji mogu pomoći u iznošenju istine o ovom projektu.
Imanje pored Drine!?
Prema njegovom mišljenju za koje je kako kaže dobio i potvrdu kantonalne inspekcije Kompletna procedura planiranja i započinjanja radova je provedena na način da se nije primjenjivao Zakon o prostornom uređenju i građenju BPK Goražde. U odgovoru na njegov zahtjev za zaštitu privatne imovine urbanističko – građevinski inspektor navodi da se sistemski provode nezakonite radnje od strane investitora, projektanta, izvođača radova i nadzornog organa. U skladu s tim inspektor je još u decembru 2019 godine podnio zahtjev za oglašavanje ništavnim rješenja o odobrenju za građenje. Iz općine Goražde ovaj zahjev su ignorisal.
– Nismo postupili po zahtjevu inspektora jer smatramo da navedeno ne stoji, a u svemu tome ima i politike. Na žalost nekima u ovom gradu je stalo da se zaustave investicije, a ovim se ugrožava i nastavak radova na zaštiti od poplava vrijedan dodatnih 20 miliona maraka, rekao nam je Muhamed Ramović, načelnik općine Goražde.
Ipak priznaje kako je ovaj projekat općini donio dosta glavobolja. Bunili su se i građani naselja Luka gdje je u cilju zaštite od poplava podignut betonski zid. Građani ga zovu “Zid plača” i “Zid srama”. U Goraždu je veliki broj građana potpisao i peticiju sa zahtjevom da se obustavi gradnja višemetarskih betonskih obaloutvrda te da se pronađe adekvatnije rješenje za odbranu od eventualnih poplava.
Građani ne žele zidove uz rijeku
Ranije je Ibrahim Delić zastupnik Naše stranke u Skupštini BPK Goražde pitao gradske vlasti zašto se brinu za sudbinu novih 20 miliona ako je sve u redu. Delić je jedan od najvećih kritičara projekta, a pisao je i Svjetskoj banci tvrdeći da se ne poštuju zakonske procedure.
Građani su ogorčeni zbog činjenice da je realizacija projekta koji se finansira iz kredita Svjetske banke, već u završnoj fazi, a da niko od njih nije imao informaciju kako će obalautvrde na kraju izgledati
Nikakvih informacija nisu imali ni u BPK Goražde, a resorni ministar Bojan Krunić tvrdi kako izgradnja obalautvrde nije u njihovoj nadležnosti i ne vidi kako je mogao biti povrijeđen Zakon o prostornom uređenju i građenju BPK Goražde.
– Zakonom o vodama FBiH utvrđen je način upravljanja vodama unutar FBiH. Vodotok rijeke Drine razvrstan je u vode I kategorije, što znači da vodno dobro obuhvata vodotok i priobalni pojas širine 15 metara od granice vode. Na osnovu toga sve aktivnosti oko izgradnje obalautvrde izvode se u koordinaciji gradskih i federalnih vlasti, za Oslobođenje je istakao Krunić.
S obzirom da je Oslobođenje u posjedu pismenog odgovora iz opštine Novo Goražde u kojem se navodi da ova opštine nema u planu raditi obalautvrde postavlja se pitanje da li će goraždanska naselja poput Hubjera u slučaju da se ponovi poplava iz 2010 godine zaista biti zaštićena.
Hoće li biti još ovakvih zidova u Goraždu?
– Koliko ja znam te poplave su uzrokovane ljudskim faktorom jer nije bilo koordinacije između hidrocentrala na Drini zbog čega je općina Goražde i podijela tužbu. Tada su Hubjeri poplavljeni vraćanjem vode iz Višegrada i Novog Goražda što bi se opet moglo desiti, smatra Živojević.
Svoju bitku će kaže nastaviti, jer ono što je urađeno na njegovom imanju vidi kao “spomenik ljudskoj gluposti”. Veći dio njegovog imanja je viši od obalautvrde koja je izgrađena. Slično je i sa još nekoliko parcela u tom rejonu, pa smatra da nije bilo potrebe da se zatvara prilaz Drini i pogled na nju
Građane Goražda brine i želja gradskih vlasti da nastave ovaj projekat. Boje se da že zidovi slični onom u naselju Luka biti podignuti i u užem gradskom jezgru.
– Neće biti novih zidova. Gdje bude potrebe za tim planiramo gradnju barijera koje će se podizati elektronskim putem. Sutra ćemo u cilju otklanjanja svih nedoumica, ali i mogućnosti revidiranja projekta u Goražde dovesti stručnjake koji trebaju odgovoriti na sva pitanja, rekao je načelnik Ramović.
U slučaju Nihada Živojevića odgovornost prebacuju na investitora, tj Federalno ministarstvo jer u projektu nije bila planirana gradnja na njegovoj parceli.Hoće li biti još ovakvih zidova u Goraždu?
– Koliko ja znam te poplave su uzrokovane ljudskim faktorom jer nije bilo koordinacije između hidrocentrala na Drini zbog čega je općina Goražde i podijela tužbu. Tada su Hubjeri poplavljeni vraćanjem vode iz Višegrada i Novog Goražda što bi se opet moglo desiti, smatra Živojević.
Svoju bitku će kaže nastaviti, jer ono što je urađeno na njegovom imanju vidi kao “spomenik ljudskoj gluposti”. Veći dio njegovog imanja je viši od obalautvrde koja je izgrađena. Slično je i sa još nekoliko parcela u tom rejonu, pa smatra da nije bilo potrebe da se zatvara prilaz Drini i pogled na nju.
Građane Goražda brine i želja gradskih vlasti da nastave ovaj projekat. Boje se da že zidovi slični onom u naselju Luka biti podignuti i u užem gradskom jezgru.
– Neće biti novih zidova. Gdje bude potrebe za tim planiramo gradnju barijera koje će se podizati elektronskim putem. Sutra ćemo u cilju otklanjanja svih nedoumica, ali i mogućnosti revidiranja projekta u Goražde dovesti stručnjake koji trebaju odgovoriti na sva pitanja, rekao je načelnik Ramović.
U slučaju Nihada Živojevića odgovornost prebacuju na investitora, tj Federalno ministarstvo jer u projektu nije bila planirana gradnja na njegovoj parceli.
Zelene površine mijenja obala utvrda
– Uzeto je nekoliko metara imanja i čovjek ima pravo da traži odštetu. Mi smo ranije završili sve imovinsko-pravne odnose što je bio i uslov da se mogu povući sredstva, tvrde iz općine.
Za Živojevića nije riječ o par metara zemlje, kaže njegovo imanje je ovim mnogo izgubilo na vrijednosti, kao i mnoga druga kojima se zidovima zatvara prilaz rijeci. Za njega tvrdnje iz općine da će kada se projekat završi sve izgledati ljepše nego što jeste nemaju uporišta. Jedno je sigurno Goražde će kako kaže načelnik Ramović biti prepoznatljivo po obalautvrdi, samo ostaje da se vidi da li će to biti po dobrom ili lošem
oslobodjenje.ba
