U prosjeku državu godišnje napusti cijeli jedan grad
Još prošle godine u BiH je trebao biti izvršen popis stanovništva, a nije. Posljednji je urađen 2013. godine. Novi je neophodan, da bi se precizno znalo demografsko stanje u zemlji. A od popisa do popisa, situacija se drastično mijenja – i to ne u dobrom smjeru.
Niko nema tačan podatak koliko je trenutno stanovnika u Bosni i Hercegovini. Jedini važeći podatak je popis stanovništva iz 2013. godine. Od tada do danas, prema podacima Unije za održivi povratak i integracije u BiH, domovinu je napustilo više od 400.000 osoba. U prosjeku državu godišnje napusti cijeli jedan grad, javlja Federalna.ba.
“Ako mi odbijemo 474.998 osoba – znamo da je po popisu 2013. bilo 3.530.159, a od tada je prošlo puno vremena – možemo reći da trenutno imamo oko 2 miliona naših građana u dijaspori, onih koji su otisli u toku rata, nakon rata i sada”, ističe Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i inetgracije u BiH.Razloga za odlazak je mnogo, a na vrhu liste su višedecenijska ekonomska kriza i politička agonija, kažu mladi koji budućnost vide preko granice. Odlaze i kompletne porodice, a oni koji ostaju – sve rjeđe se odlučuju za proširenje porodice.
“Onda nas je sustigla ekonomska tranzicija i ušli smo i u siromaštvo, veliki je broj nezaposlenih na ovim prostorima. Vidjeli smo sad, desio se rat koji je još dalje generisao krupne demografske promjene”, navodi prof. dr. Stevo Pašalić, demograf.A demografske promjene dovele su do toga da statistički Bosna i Hercegovina postaje zemlja staraca. Dijelom zbog pada nataliteta, dijelom zbog masovnih odlazaka. Plana za povećanje nataliteta, ali i zausavljanje trenda odlazaka Bosna i Hercegovina nema.“Teško je reći da imamo socijalnu politiku u situaciji kada je, da tako kažem, etnopolitika preuzela sve pore društva. I što se tradicionalno može odrediti kao socijalna politika – ono opet ima neku vrstu identitetske politike”, tvrdi prof. dr. Asim Mujkić, sociolog.
A zbog aktuelne identitetske politike Bosne i Hercegovine trpi ekonomska i obrazovna politika. Teoretski, rješenja ima, ali u praksi je to teško izvodivo, jer ove teme nisu prioritet bh. političara. Pitanje za njih, ali i za razmišljanje – kome će BiH ostati ako bude nastavljena potraga za identitetom van granica BiH?Ostali članci
face.ba
