Ovog vikenda započinje ljetno računanje vremena, što je praksa osmišljena da se bolje iskoristi promjenljivo svjetlo dana dok Zemlja kruži oko Sunca.
Federalno ministarstvo rada i socijalne politike saopćilo je da je Zakonom o računanju vremena propisano da ljetno računanje vremena počinje posljednje nedjelje u martu, tako što će se pomjeranjem za 60 minuta unaprijed vrijeme u dva sata računati kao tri sata. “U skladu s tim, ljetno računanje vremena počinje u nedjelju, 26. marta 2023. godine, pomjeranjem za jedan sat unaprijed, na način da će se vrijeme u dva sata računati kao tri sata”, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.
Postoji nekoliko priča o nastanku koncepta ljetnog računanja vremena, a mnogi ističu da je sve krenulo od inicijative Benjamina Franklina, ali to nije sasvim tačno.
Franklin je napisao satirično pismo časopisu The Journal of Paris (gdje je živio 1784.) sugerirajući da će grad uštedjeti 64 miliona za vosak svijeća ukoliko bi građani ustajali prateći sunce. Osnovna ideja je možda postojala, ali ljetno računanje vremena nije napredovalo više od jednog stoljeća. Nakon Franklina britanski građevinar po imenu William Willett lobirao je u parlamentu da promijeni vrijeme u aprilu i septembru kako bi iskoristio duži ljetni dan, ali nije uspio.
Prvi grad koji je uveo praksu ljetnog računanja vremena bio je Thunder Bay u Kanadi 1908. godine u cilju očuvanja dnevnog svjetla u zimskim mjesecima, dok je prva zemlja koja je uvela ljetno računanje vremena bila Njemačka 1916. godine.
