Samo jednim potezom parlamentarna većina u FBiH je sredinom decembra smanjila zatezne kamate sa 12 posto godišnje na 0,2 posto, a koje se odnose na potraživanja neisplaćenih plaća radnicima od poslodavaca. O stavljanju u neravnopravan i diskriminirajući položaj radnika u entitetu izjasniti će se i Ustavni sud FBiH.
Na sjednici Doma naroda Parlamenta FBiH 15. decembra 2016. godine parlamentarna većina je po skraćenom postupku usvojila izmjene i dopune Zakona o visini stope zatezne kamate koja se odnosi na dugovanja poslodavaca za radnička potraživanja proistekla iz radnog odnosa.
Delegat Socijaldemokratske partije BiH u Domu naroda Parlamenta FBiH Željko Mirković podnio je inicijativu Ustavnom sudu FBiH za ocjenu ustavnosti ovih izmjena i dopuna, objašnjavajući da je to uradio iz formalnih i moralnih razloga.
“Formalno, taj zakon je donesen u skraćenoj proceduri, a to je protivno Poslovniku Doma naroda. Zakoni se po skraćenoj proceduri mogu donositi u slučaju elementarne nepogode, velikih šteta, opasnosti i tako dalje. To je osnov zbog kojeg Ustavni sud FBiH prihvata takve inicijative i zakone vraća u redovnu proceduru”, rekao je Mirković.
Što se tiče moralnih razloga, Mirković ističe da je usvojenim zakonom narušena jednakopravnost u smislu potraživanja radnika prema poslodavcima, gdje kamata iznosi 0,2 posto, dok potraživanja poslodavaca prema radnicima iznose 12 posto.
“Kada je riječ o potraživanjima banaka, komunalnih preduzeća, elektroprivreda, preduzeća ili poslodavaca onda je zatezna kamata 12 posto. To nije pošteno jer ne mogu zatezne kamate radnicima biti 60 puta niže u odnosu na poslodavce”, kazao je Mirković.
Na primjer, za poslodavca koji ne isplaćuje plaću radniku obračunava se zatezna kamata od 0,2 posto, dok radniku koji nema sredstava da plati električnu energiju ili račune za telefon poslovni subjekti u tom slučaju obračunavaju kamatu od 12 posto.
Vlada Federacije BiH je na nedavno održanoj sjednici utvrdila tekst izjašnjenja na zahtjev Institucije ombudsmena za ljudska prava BiH u vezi sa Zakonom o dopuni Zakona o visini stope zatezne kamate.
Kako je saopćeno, cilj sporne odredbe Zakona je brže i lakše izmirenje glavnog duga iz osnova radnog odnosa, prije svega za one prave osobe koje imaju problem s likvidnošću, a kojima je na ovaj način olakšano plaćanje dospjelih obaveza na vrijeme, a samim tim im se održava likvidnost.
Također, kako navode, smanjenje zatezne kamate iz osnova radnog odnosa doprinosi i zaštiti likvidnosti budžeta kod institucija vlasti na federalnom i nivou kantona, grada i općine.
Podsjećamo, nelikvidnost je nedostatak tekućih sredstava u budžetu, kratkoročno u novcu ili gotovinskim potraživanjima. Ipak, problem nelikvidnosti budžeta nije spriječio federalne parlamentarce da povećaju naknade za odvojeni život delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH.
Mirković smatra kako se Vlada FBiH svaki put krije iza navodnih reformskih poteza, a koji u praksi nemaju nikakve veze s reformama. Kako kaže, u reformskoj agendi nigdje ne piše da Evropska unija traži od FBiH da uvede nejednakopravnost.
“Šta je s nenaplaćenim koncesijama iz federalne nadležnosti? Tu je 930 benzinskih pumpi, kladionice, telecom operateri, kao i niz koncesionih dobara gdje federalna vlada ne ubire ni jednu jedinu marku. Imam procjenu Federalne komisije za koncesije da je to blizu 200 miliona KM, a u budžetu piše nula”, kazao je Mirković.
Dodao je da je i više nego jasno da država ne želi naplatiti ovakve stvari već da “radije zavlači ruku u džep ljudi koji su vež dužni”.
“Vlasti nas dovode u dužničko ropstvo samo da ne bi platili oni koji moraju platiti. Ne prihvatam nikakve imaginarne i apstraktne odgovore Vlade Federacije BiH”, rekao je Mirković.
Zaključio je da je, prema podacima Agencije za bankarstvo FBiH, u prošloj godini evidentirano 7,5 milijardi KM na osnovu štednje u FBiH, pitajući se ko su ti koji imaju toliki novac na štednji.
