Stranka za Bosnu i Hercegovinu (SBiH) predstavila je na pres-konferenciji u Sarajevu nove članove, profesora Suada Kurtćehajića, Mirsada Tokaču i Tarika Delića.
Ujedno je najavila realizaciju projekta političkog centra (PROBOJ), odnosno formiranje probosanskohercegovačkog bloka, a o tome koje će ga još stranke i pojedinci činiti, informacije će objaviti uskoro. Jedini kriteriji su da im je Bosna i Hercegovina u srcu, a žele se posvetiti bržem pridruživanju BiH Evropskoj uniji, zaustavljanju ekonomske zaostalosti zemlje, borbi protiv raširene korupcije i kriminala, javlja Fena.
Pripreme za izbore
Stranka za BiH je također saopćila da se ozbiljno priprema za naredne opće izbore, a predsjednik Amer Jerlagić izjavio da već sada razmišljaju o mogućim izbornim kandidatima.
Kada je u pitanju revizija presude po tužbi BiH protiv Srbije Jerlagić kaže da je to pravo žrtava na pravdu, a mogući zahtjev nazvao isključivo pravnim, a ne političkim pitanjem.
Jerlagić je kazao kako očekuje da će srbijanski premijer Aleksandar Vučić na današnjem sastanku u Beogradu “prenijeti dio svoje smirenosti” na sugovornike, političare iz BiH Milorada Dodika i Mladena Ivanića te im staviti do znanja da je pitanje revizije ove presude pravna stvar.
Povodom najave izgradnje brze ceste Sarajevo – Beograd, Jerlagić smatra da bi jedini logičan pravac bio trasa Sarajevo – Tuzla – Bijeljina te dalje, autoputem do Beograda.
Novoprimljeni član SBiH Suad Kurtćehajić je izjavio da u političkom angažmanu želi da bude dok BiH ne uđe “u sigurnu luku”, EU i NATO, kao i da želi doprinijeti prosperitetetu i boljitku građana BiH te da pogodan prostor za takvo kolektivno djelovanje vidi baš u Stranci za BiH. Najavio je da će postaviti pitanje održivosti jednog od dva bh. entiteta koji nosi ime samo po jednom narodu, iako su i druga dva konstitutivna.
Za boljitak BiH
Mirsad Tokača je rekao da se dugo opirao ulasku u politiku, ali je u međuvremenu odlučio izaći iz intelektualnog komfora i u okrilju reformirane SBiH posvetititi se boljitku BiH koju on želi vidjeti kao uređenu zemlju s razvijenom samoupravom na općinskom nivou, a ne entitetski organiziranu.
Tarik Delić je istakao da je među rijetkim pojedincima koji su se vratili u BiH iz koje mladi školovani ljudi uglavnom odlaze, jer ne vide perspektivu. Vratio se sa željom da učini nešto za vlastitu zemlju u kojoj političke elite konstantno održavaju “staru retoriku”.
oslobodjenje.ba
