Srednjovjekovna nekropola na Goršić polju kod Goražda jedna je od najvećih u BiH i na listi je svjetske baštine UNESCO-a. Zahvaljujući Udruženju “Kulturna baština”, koje okuplja malobrojne entuzijaste, ovaj lokalitet afirmiran je tek u posljednjih nekoliko godina.
– Iako je prošlo skoro 550 godina otkako je postavljen posljednji, a tokom tog perioda su vremenski uvjeti, rast drveća i drugi faktori utjecali na njihovo trenutno stanje, tu se tačno vidi da je postojao neki red za njihovo postavljanje, da to nije rađeno nasumično. Tu je 355 stećaka, od ploča do sljemenaka – kaže historičar Eldin Baljević, predsjednik Udruženja.
Služili za rituale
On ističe da se lokalitet Goršić polja nalazi u srcu područja koje je pripadalo vlastelinskom rodu Kosača, koji su, uz Pavloviće i Hrvatiniće, bili najbliži kralju Tvrtku.
U centralnom dijelu nekropole nalazi se veći kameni blok, pored sanduka izdubljenog u obliku korita. Pretpostavlja se da su služili određenom ritualu. Kamene blokove, teške između 1,5 i 10 tona, bilo bi teško izraditi i na nepristupačan lokalitet dopremiti i s današnjom tehnologijom pa se o načinu izrade i transportu u to doba može samo nagađati.
Prema riječima Asime Džambegović, više stručne saradnice u Odjelu za lokalni ekonomski razvoj Općine Goražde, odlukom Komiteta za svjetsku baštinu precizirano je da je potrebno uskladiti zonu zaštite i planove upravljanja za svaku od 28 nekropola sa prostora četiri države – BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Ove aktivnosti treba koordinirati Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH s nadležnim zavodima i općinama, a općine ne smiju ništa raditi bez saglasnosti nadležnih entitetskih zavoda.
Napravili podzid
Ona dodaje da je Ministarstvo civilnih poslova BiH trebalo organizirati prvi sastanak koordinacionog tijela, koje bi se na nivou BiH bavilo provođenjem mjera iz plana upravljanja, ali se on do danas nije desio.
– Općine, Kantoni i entiteti prilikom izrade budžeta za 2017. trebaju planirati sredstva za implementaciju. Najveći problem je što ne znamo koje iznose da planiramo i kakvi će zahvati biti potrebni tako da smo u nacrtu rezervisali 25.000 KM. Mi smo 2011. od Ministarstva prostornog uređenja FBiH dobili dio sredstava, ali nakon mojih poziva Komisiji za nacionalne spomenike, nisam dobila nikakav odgovor i nismo se smjeli upustiti u veće zahvate pa smo izgradili jedan podzid kako ne bi došlo do daljnjeg urušavanja. I tu je bilo kritika, ali mislim da smo sačuvali bar jedan dio stećaka – kaže Džambegović.
AVAZ
