Prema posljednjim podacima nadležnih zdravstvenih institucija u BiH trenutno je registrovano 18.406 pacijenata s oboljenjima sličnim gripi.
Iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH su pojasnili da je sezonska gripa virusna zarazna bolest koja se javlja svake godine, pogotovo u januaru, februaru i martu. Dodali su da izvještaji s terena ukazuju na to da je u posljednje dvije sedmice zabilježen rast broja oboljelih od gripe.
“Taj broj će se sigurno povećavati jer se podaci o broju oboljelih od gripe uzimaju na sedmičnom nivou. To se pogotovo očekuje kada djeca krenu u školu. Ipak, bitno je istaći da je gripa uvijek epidemioloških razmjera, ali da nema razloga za brigu, jer se ona razlikuje od epidemije drugih zaraznih bolesti. U uzorcima testiranim u Kliničkoj mikrobiološkoj laboratoriji UKC Sarajevo, detektiran je virus gripe tip B i virus gripe tip A”, naveli su iz Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo.
U Republici Srpskoj je od pоčеtkа sеzоnе gripe rеgistrоvаnо ukupnо 26.294 аkutne rеspirаtоrne infеkciјe i 8.059 оbоljеnjа sličnih gripi.
“Prеmа uzrаsnој strukturi, nајvеći brој оbоljеlih оd virusnih infеkciја gripe је u grupаmа prеdškоlskog i škоlskog uzrasta dјеcе, а nајniži u nајstаriјој uzrаsnој grupi. Najveći broj oboljelih od gripe je u Istočnom Sarajevu, Banjoj Luci i Trebinju, a najmanji u Bijeljini”, navedeno je iz Instituta za javno zdravstvo RS-a.
Iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH su pojasnili da gripa nije obična prehlada, već ozbiljna bolest čiji su simptomi povišena temperatura, groznica, glavobolja, bol u mišićima, grlobolja i kašalj. Za većinu ljudi gripa je samo neugodna bolest, ali kod nekih može dovesti do ozbiljnih komplikacija i zahtijevati bolničko liječenje.
“Česte komplikacije gripe su bronhitis i upala pluća koje nastaju zbog bakterijskih sekundarnih infekcija, nakon primarne infekcije virusom gripe. Rijetke, ali teže komplikacije su encefalitis (upala mozga) i upale različitih organa ili organskih sistema. Te komplikacije često mogu biti opasne po život, posebice kod male djece, starijih osoba i osoba s već narušenim zdravljem. Virus se lako i uobičajeno prenosi s osobe na osobu putem kapljica, kašljanjem ili kihanjem. Put prijenosa je i indirektni, preko ruku i predmeta kontaminiranih virusom gripe”, kazali su iz Službe za epidemiologiju.
Riziku od zaraze najviše su izloženi mladi ljudi jer nisu razvili imunitet prema virusu, međutim, naveli su da se osim vrlo mladih, zdrava djeca ne razbolijevaju toliko često koliko starije osobe. Razlog tome je što oni nerijetko imaju i druge bolesti, što smanjuje njihovu otpornost na gripu pa u većini slučajeva dobiju upalu pluća zbog teških simptoma gripe.
“Drugu grupu s visokim rizikom čine osobe s hroničnim srčanim oboljenjima, bolestima pluća ili bilo kojom drugom hroničnom bolesti. Zbog ovih činjenica većina zemalja preporučuje vakcinisanje starijih osoba i osoba s hroničnim bolestima. Preporuke variraju od zemlje do zemlje. Naprimjer, u nekim zemljama vakcinišu se sve osobe starije od 65 godina, a u drugim osobe starije od 60 ili čak 55 godina”, pojasnili su iz zavoda.
Naglasili su da antibiotici nisu učinkoviti jer je gripa virusna bolest te da je vakcinacija jedina i najdjelotvornija mjera prevencije gripe i njenih komplikacija.
“Idealno vrijeme za vakcinaciju protiv gripe je u oktobru, odnosno u ranu jesen, prije širenja virusa gripe, budući da su potrebne dvije sedmice da se zaštitna antitijela razviju u tijelu. Međutim, vakcinacija se može provoditi i kasnije, sve dok virus gripe cirkuliše”, zaključili su iz zavoda.
