Nakon važnog sastanka u Mostaru kojem je prisustvovala brojna delegacija partnera sa državnog nivoa, trojica predstavnika su se obratili javnosti, a Dragan Čović je prvi izašao i poručio da još uvijek nisu ništa dogovorili.
“Pokušali smo raspraviti zaključke prošlog sastanka i ono što su povjerenstva pokušala saglasiti. Imali smo otvorena tehnička pitanja, sva druga pitanja koja trebaju proći Vijeće ministara, raspdjelu sredstava u iznosu od 300 miliona KM, koji ostaju neutrošeni, o budžetu i drugim pitanjima”, rekao je Čović.
Čović je istaknuo poznati stav da su Izborni zakon, Zakon o sudovima i Zakon o sukobu interesa “minimalno što bi trebali završiti” do marta, međutim Izborni zakon BiH nije dio uslova koje je postavila Evropska komisija da bi dobili zeleno svjetlo, a što Čović uporno ignoriše i uslovljava.
“Zakon o sudu BiH, Zakon o sukobu interesa, Izborni zakon u osnovi nismo dogovorili, ali smo došli do nekog nivoa saglasnosti 70-80 posto. Povjerenstva nastavljaju s radom, i ako se neko od povjerenstva usaglase na tragu onoga što smo danas komentirali, onda ti zakoni idu u proceduru – u Vijeće ministara BiH i Parlament. Žao mi je što nismo uspjeli za ovo vrijeme napraviti taj ogroman iskorak koji se od nas očekivao, povjerenstva su uradila ogroman posao, imali su 7-8 sastanaka, ali evidentno nismo uspjeli kao predstavnici politika napraviti osnova da se i oni usaglase i našli smo se u raskoraku”, rekao je Čović.
Objasnio je da ih 4. marta očekuje sjednica Vijeća ministara, koja je posljednji rok da nešto bude završeno.
“Različita su tumačenja toga šta trebamo uraditi, držali smo se svega onoga što je dogovoreno na sastancima sa predsjednicom EK. Različiti su razlozi, od Izbornog zakona i suda zašto se nismo uspjeli usaglasiti, pokušaćemo to uraditi ovih dana kako bi i ovi što nas ocjenjuju mogli reći da smo kredibilni”, kazao je.
EU odluke o otvaranju pregovora donosi 20/21 marta zbog čega je ova sedmica posljednji rok kada radna tijela mogu usaglasiti zakone.
“Posao moramo zavrišti najdalje ponedjeljak-utorak ako mislimo da to neko i ocjenjuje”, rekao je Čović.
Čović tvrdi da je dogovoreno i Predsjedništvo BiH, međutim Nikšić je nakon njegovog obraćanja kazao kako Trojka ne prihvata izmjene u načinu izbora Predsjedništva BiH bez izmjena Ustava BiH te da ne smatraju kako Izborni zakon mora ići u paketu, nego da može pojedinačno integritet, CIK, Predsjedništvo.
Čović kaže: “Što se tiče Izbornog zakona, dogovorili smo se da radimo na tri stvari. Jedna je Predsjedništvo. Bila je varijanta da mijenjamo ustav, pokušali smo ne ide, onda smo dali kompromisni minijaturni prijedlog da u sadašnjem članu dopunimo nešto kako bi odvratili potrebu da Bošnjaci masovnim izlaskom imaju dva člana Predsjedništva”.
To je u suštini ono što je HNS ranije predložio i dostavio partnerima, ali su pojedini članovi Trojke istaknuli da to nije opcija.
“Treće pitanje su tehnike izmjene Izbornog zakona i tu smo se najmanje približili. Kod Predsjedništva smo se bar složili da jedna strana ne procjenjuje da je vrijeme o tome pričati, druga strana kaže ok, to je to jer i u budućem rješenju kad se promijeni ustav, biće tako, neće se to bitno promijeniti”, poručio je Čović govoreći o Predsjedništvu BiH.
