Njemačka u sljedećih 40 godina treba 260.000 useljenika godišnje kako bi nadoknadila manjak radne snage, proizlazi iz jedne studije Fondacije Bertelsmann objavljene u utorak.
“Njemačka je u budućnosti ovisna ne samo o useljenicima iz zemalja
Evropske unije nego i izvan“, stoji u studiji Zaklade Bertelsmann. U
protivnom će se, kako nadalje stoji u studiji, broj zaposlenih u
Njemačkoj do 2060. smanjiti za 13 miliona.
Prema studiji koju su za Zakladu Bertelsman proveli Institut za
istraživanje tržišta rada i Visoka škola u Coburgu, broj useljenika iz
zemalja Evropske unije bi sa sadašnjih 250.000 godišnje mogao u
sljedećim godinama biti prepolovljen. Stoga se Njemačka mora pojačano
orijentirati prema useljenicima izvan Evropske unije.
“Trenutno svega 38.000 stručnjaka godišnje dolazi iz zemalja koje nisu
članice EU-a. Taj broj bi se trebao povećati na 150.000“, stoji u
studiji, prenosi Hina.
Kao jedan od glavnih razloga drastičnog smanjenje stručnjaka se navodi
odlazak u mirovinu generacije tzv. baby-boomera koji su rođeni između
sredine pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća.
Studija već polazi od toga da će granica za odlazak u mirovinu biti
podignuta na 70 godina i da će se ujednačiti broj muškaraca i žena koji
rade. Studija političarima sugerira da se zakon o useljavanju stručne
radne snage, koji se trenutno nalazi u parlamentarnoj proceduri, što
prije počne primjenjivati u punom snagom.
Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD) koja zajedno s demokršćanskom
Unijom CDU/CSU sudjeluje u radu vlade, apelirala je na koalicijskog
partnera da ubrza stupanje useljeničkog zakona, koji je u kabinetu
prihvaćen krajem prošle godine, na snagu.
Prema informacijama Savezne agencije za zapošljavanje Njemačkoj osim
visokokvalificiranih stručnjaka nedostaju radnici sa srednjom stručnom
spremom u tehničkom i građevinskom sektoru.
Pripadnici desno populističke Alternative za Njemačku (AfD) koja se
protivi svakom obliku useljavanja, odbacili su zahtjeve za pojačanim
useljavanjem i ukazala na 2,1 miliona nezaposlenih u Njemačkoj koje bi,
prema AfD-u, trebalo integrirati u tržište rada.
