Nakon pada seta zakona o povećanju akciza, druge tranše sredstava od kredita Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i u konačnici propasti novčanih sredstava od Klirinškog duga, premijer Federacije BiH Fadil Novalić došao je na novu ideju kojom bi se osigurala izgradnja brzih cesta u FBiH.
Naime, Vlada FBiH tražit će od četiri javna preduzeća da akumuliranu dobit u ukupnom iznosu od 183 miliona KM preusmjere u izgradnju brzih cesta. Riječ je o sredstava javnih preduzeća: BH Telecom, Međunarodni aerodrom Sarajevo, Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (EPHZHB) i Elektroprivrede BiH (EPBiH).
Prema dokumentima koji su u posjedu portala Klix.ba, Vlada FBiH će iz BH Telecoma preusmjeriti 90 miliona KM i to 70 miliona za brzu cestu od Sarajeva prema Goraždu, 10 miliona za zaobilaznicu Mostar i 10 miliona za Prvu transverzalu u Sarajevu.
Iz Međunarodnog aerodroma Sarajevo izvršna vlast planira preusmjeriti 25 miliona KM za izgradnju Sarajevske zaobilaznice, a iz Elektroprivrede BiH 63 miliona KM za brzu cestu Žepče-Tuzla.
Najmanji teret vladine politike past će na Elektroprivredu Hrvatske zajednice Herceg-Bosne koja će sa tri miliona KM finansirati zaobilaznicu u Mostaru i dva miliona KM za brzu cestu Žepče-Tuzla.
Zanimljiva je informacija da će većina infrastrukturnih projekata “zaživjeti” izborne 2018. godine kada će domaći političari imati priliku da se kao i svake izborne godine pohvale kako se u BiH nešto gradi.
Još uvijek ostaje nejasno na koji način Vlada FBiH planira nadoknaditi sredstva od ruskog duga (107 miliona KM), a koja su trebala biti također usmjerena na izgradnju brzih cesta.
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić ističe da akumulirana dobit predstavlja dobit u određenom vremenskom periodu koja se, naprimjer, od BH Telecoma isplaćivala u Budžet Federacije BiH.
“Pitanje je da li je riječ o sredstvima koja javna preduzeća imaju namjeru investirati i na koji način se to planira uzeti”, navodi Hadžić.
On smatra da se može ugroziti poslovanje javnih preduzeća ukoliko Vlada FBiH odluči novac uzeti direktno te da bi bilo ekonomski opravdanije da Autoceste FBiH emituju određeni iznos dugoročnih obveznica koje bi javna preduzeća kupila.
“Na taj način bi trebalo razmišljati, a ne da se uzmu sredstva i da se tako ugrozi dugoročna stabilnost javnih preduzeća koja će ta sredstva knjižiti kao donaciju”, rekao je Hadžić.
Zaključio je da je riječ o velikom iznosu akumulirane dobiti, što može dugoročno ugroziti stabilnost preduzeća i dodatno poljuljati povjerenja stanovništva i potencijalnih investitora u javna preduzeća.
