Učesnici okruglog stola „Deponija otpada u Goraždu: Kako su nam vlasti riješile problem“ zatražili su od nadležnih da se pod hitno izdvoje sredstva za izgradnju nove deponije u Goraždu.
Tokom diskusije u organizaciji Udruženja oboljelih od karcinoma dojke i drugih malignih oboljenja istaknuto je da ni postojeća deponija Šišeta, ali ni Trešnjica, na koju se planira odlaganje otpada, nemaju okolišne dozvole.
– Ključni problem deponije Šišeta, na koju se već godinama odlaže smeće iz Goražda, jeste njena blizina gradskoj jezgri – kazao je Anes Podić, predsjednik organizacije „Eko akcija“ iz Sarajeva.
Tokom nedavnog požara na deponiji reakcija nadležnih bila je spora, dodao je Podić, te istakao da se u takvim situacijama djeca, trudnice i respiratorni bolesnici trebaju izmjestiti iz okolnog područja. Vode iz deponija, dim iz požara na deponiji koji sadrži neke od najotrovnijih supstanci, deponijski plin, samo su neki od rizika koje nose divlje deponije poput one u Šišetima.
Podić je podsjetio da su ova i slične deponije, na osnovu Zakona o zaštiti okoliša FBiH, trebale biti zatvorene do 2008. godine, a da je njime propisana izgradnja regionalnih deponija.
Prema procjenama švedske agencije SIDA, izgradnja jednog regionalnog centra za upravljanje otpadom u BiH koštala bi oko 4 miliona dolara, tako da Podiću nije jasna cifra od 43 miliona KM koja se spominje u dvogodišnjim najavama izgradnje deponije na Trešnjici.
Osim Goražda, kao loše primjere u BiH on je naveo i Konjic, gdje je deponija na 400 metara od centra grada, USK s osam neuređenih deponija, te Široki Brijeg, u kojem i komunalno preduzeće i privatne firme same pale otpad u blizini grada.
Kao pozitivan primjer naveo je Banju Luku, gdje je u izgradnju regionalne deponije investirano 18 miliona KM, a deponija ostvaruje godišnji profit od pola miliona KM.
AVAZ
