Neformalna grupa građana 6. juna organizuje protestnu šetnju u Goraždu kako bi izrazili nezadovoljstvo zbog izgradnje zida duž cijele obale rijeke Drine, za koji je do sada izdvojeno 10,5 miliona
Piše: Dino Cviko
Poplave koje su zadesile Goražde početkom decembra 2010. godine uslijed velikih padavina i nekontrolisanog ispuštanja vode iz HE „Piva“ Mratinje, a koje su građanima ovog grada nanijele ukupnu štetu veću od 15 miliona maraka, bile su znak lokalnim vlastima da moraju poduzeti određene mjere kako se taj scenarij ne bi ponovio.
Tadašnje općinske, a današnje gradske vlasti u Goraždu odlučuju se na gradnju nove obaloutvrde. Nakon nekoliko godina odlaganja i priprema, radovi na jednom dijelu su konačno započeli u aprilu 2019. godine. Godinu kasnije, radovi su u završnoj fazi. Vrijednost investicije je oko 10 i po miliona maraka, a najvećim dijelom finansirana je kreditnim sredstvima Svjetske banke.
Kako su napredovali radovi, tako je raslo i nezadovoljstvo jednog broja građana Goražda, posebno onih koji žive u neposrednoj blizini novoizgrađene obaloutvrde. Tako je već nekoliko puta neformalna grupa građana naselja Luka izražavala nezadovoljstvo, a nova protestna šetnja zakazana je za subotu, 6. juni.
Protestna šetnja će, simbolično, početi u „5 do 12“ (11:55) na Trgu branilaca Goražda, odakle će se okupljeni uputiti ka naselju Luka, preko mosta Alije Izetbegovića.
Kako su naveli iz ove grupe, cilj je „izražavanje nezadovoljstva zbog izgradnje zida obaloutvrde duž cijele obale rijeke Drine u centru grada“, a zahtjevi su sljedeći:
– obustava radova
– prezentacija javnosti kompletnog projekta izgradnje obaloutvrde duž obale rijeke Drine i hitne javne rasprave za sve projekte izgradnje objekta za zaštitu od poplava u Goraždu
– odgovornost svih strana u ugovoru za izgrađeni sporni zid ispod naselja Luka.
Gradonačelnik Goražda Muhamed Ramović je u ranijim izjavama za medije, a nakon što su građani naselja Luka također izražavali nezadovoljstvo tražeći estetski prihvatljivije rješenje obaloutvrde, govorio kako se, „pošto je izborna godina, politika dobrim dijelom umiješala“:
„Pojedinci su na neki način zloupotrijebili građane Luke i mjesne zajednice 3. Mi uvažamo zahtjev građana i njihove prijedloge i uvijek ćemo biti uz svoje građane, jer smo ovdje radi njih i jedan od njih sam i ja.“
„KAO DA ŽIVIM U NEKOM GETU“
Povodom navedenih najava i izjava, novinari magazina Žurnal došli su u Goražde. U naselju Luka, ispred njegove porodične kuće, našli smo se s Mirsadom Kadrićem, jednim od predvodnika neformalne grupe građana koja organizira protestnu šetnju.
Dok, umjesto u Drinu, gledamo u zid i udišemo prašinu koja je prisutna zbog radova koji su i dalje u toku, Kadrić za magazin Žurnal govori o razlozima zbog kojih su se odlučili na ovaj potez.
„Dugogodišnji način življenja u naselju Luka je uništen. Ja sam odrastao pored Drine, 1950. godine je moj dedo rahmetli napravio kuću. Sada je odjednom nekome došla ideja da napravi urbicid, izgradnjom ovog zida koji, prema našem mišljenju, nema nikakvog efekta“, kaže Kadrić.
Navodi kako je zid visinom niži u odnosu na nivo Drine iz decembra 2010. godine za, kako kaže, 60 do 70 centimetara: „Kad bi se ponovile one poplave, ovaj zid nas ne bi zaštitio. Samo bismo postali jedan veliki bazen, jer se voda ne bi mogla vratiti u korito. Dalje, pristup rijeci Drini je nama narušen. Čim izađem iz kuće vidim zidine. Osjećam se kao neki Palestinac, kao da živim u nekom getu, gdje su me ljudi ogradili od nečega što je u mojim genima.“
Dok nam na okolnim objektima pokazuje koliki je bio vodostaj Drine te 2010. godine, Kadrić govori s kakvim problemima se suočavaju mještani ovog naselja: „Narušen nam je i uzurpiran slobodan pristup obali, obezvrijeđena nam je imovina, narušeno pravo na pogled, degradiran je pejzaž, postoji veća mogućnost erozije obale…“
No, probleme nemaju samo građani ovog naselja. S druge strane Drine zemljište posjeduje Nihad Živojević. Ni njemu nije jasno o kakvim zloupotrebama građana je riječ. Dolazimo do obaloutvrde koja je, tvrdi, jednim dijelom napravljena na njegovoj parceli, a da mu se pritom niko od nadležnih nije ni obratio.
„Inspektor je ustanovio da su ušli u moje imanje. Kada sam primijetio da se gradi na mojoj parceli, poduzeo sam sve što sam mogao. Obratio sam se svim relevantnim institucijama, ali ništa nisam uspio riješiti. Obilazio sam redovno svoju parcelu i, znate, čovjek se osjeća bespomoćno kad gleda kako izvođač radi na vašoj parceli, a ne možete ništa uraditi“, govori Nihad Živojević.
Kaže i kako je „podnio tužbu za imovinsko-pravno obeštećenje“, ali to mu je, navodi, manji problem:
„Način na koji su došli, način na koji se gradi obaloutvrda je spomenik ljudskoj gluposti, bacanje para. Prema mom mišljenju, a sudovi i tužilaštva će, nadam se, to dokazati jer ću podnijeti krivičnu prijavu, ovo se sve radilo na brzinu i u korist velikog kapitala.“
Dok nam pokazuje dokle, otprilike, seže njegova parcela, Živojević nam skreće pažnju i na druge stvari. I dalje nikakva ograda nije postavljena, iako na tom području ljudi redovno šetaju. Dalje, visina obaloutvrde je skoro u ravni s parcelom (razlika nije značajna), pa se postavlja pitanje – čemu takva obaloutvrda, kada je postojala prirodna u skoro istoj ravni?! Živojević govori i to da više nema pristupni put do svoje parcele, a nema više ni uređen pristup obali.
Ipak, najviše iznenađuje to što, kako tvrdi Žurnalov sagovornik, ovaj dio uopće nije poplavljen 2010. godine: „Poplavljeni su samo neki privremeni objekti, a govorimo o najvećoj poplavi u stotinjak godina. I, ono što je bitno reći, poplavi koju je uzrokovao ljudski faktor, a ne priroda.“
Kadrić i Živojević pozivaju sve građane Goražda da im se pridruže, pogotovo zbog najava da će Grad Goražde tražiti još 20 miliona od Svjetske banke za nastavak gradnje obaloutvrde kroz cijeli grad.
Upozoravaju da je ovo problem svih građana Goražda i da, ako se projekat nastavi na ovaj način, Goražde više neće biti grad na Drini, nego grad na zidovima.
