Goraždanski sajam jabuke izuzetna je prilika za proizvođače s ovog područja da ponude mukama stečeno blago iz prirode, posebno u vrijeme kada je berba već skoro završena, a plodovi zemlje iskorišteni na više načina.
Sajam je, bez sumnje među najboljim u BiH i šire, bar tako smatraju izlagači kojima je ovo jedan od rijetkih načina da svoje proizvode, uglavnom tradicionalne i pravljene po domaćoj recepturi, ponude većem broju kupaca. Činjenica je da problem proizvođačima predstavlja plasman proizvoda na domaće i strano tržiste. Zato su, bar prema mišljenju učesnika sajma u Goraždu, ohrabrujuće riječi ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirka Šarovića da će i ubuduće podržavati sajam jer Goražde ima mnogo ponuditi i u ovom segmentu.
“Podsticaje treba podići na viši nivo, a u tom dijelu svoje mjesto nađu i voćari. Znamo da najveći dio ide za premije za mlijeko, ali voćarstvo raste i zaslužuje veću podršku. Mislim da se ta podrška sa sadašnjih 140 miliona treba podići na najmanje 300-350 miliona da bi naši voćari mogli izdržati borbu s konkurencijom. Jabuka bi trebala biti izvozni brend ovog područja jer je poslije šljive druga najzastupljenija kultura u BiH i po broju rodnih stabala – sedam miliona. Jedan smo od lidera u regionu, a sa svojom prosječnom proizvodnjom od 70 hiljada tona BiH je visokorangirana kao zemlja koja izvozi kvalitetne autohtone jabuke širom EU”, naglašava Šarović kojem su Goraždani uručili priznanje “Zlatna jabuka” za dugogodišnju podršku sajmu.
Šareni sajam
Osim jabuke na sajmu u Goraždu mogu se pronaći i drugi tradicionalni proizvodi od voća i povrća, pekmezi, sokovi, med, orasi, pinđuri, ajvar, đuveč, razne vrste slatka, vina i rakije, a sve je domaće.
Među brojnim primamljivim štandovima na sajmu su i proizvodi Ramiza i Senije Kurtović iz Ustikoline. Ovo im je tek druga godina na sajmu, jer su proizvodnjom počeli da se bave nedavno.
“Imam marmelade od maline, džemove, sokove, sve fine domaće proizvode. Godina je bila dobra, ali što se tiče prodaje i malina teško je. Tržište je problem, ali živjeti se može ko hoće da radi u poljoprivredi. Danas se mora raditi sa više strana da bi se opstalo. Kod nas je sve domaće i sve je dobro, specijaliteti, džemovi, marmelade bez dodataka, bio proizvodi”, ističe Ramiz.
Zelenika kapiten među jabukama
Za razliku od prošlih godina na sajmu je više štandova s jabukama, a kupcima su posebno zanimljive autohtone sorte.
“Nažalost malo je ostalo autohtonih sorti jabuka zbog vremenskih neprilika, ali zelenika je sigurno jedna od najboljih jabuka, ne bi džaba bila kapiten domaćih autohtonih sorti, zelenika, lederica, cvjetača i tako dalje. Naših je 35 vrhunskih domaćih sorti, nažalost, nisu sve ove godine uspjele opstati, ali ove koje jesu su izuzetno dobrog kvaliteta i sigurno ove godine jedne od najboljih jabuka, čime se možemo ponositi, samo što treba još dosta uložiti da imamo korist od toga”, kaže Avdo Muslimović, jedan od proizvođača.
Voćar Cvetko Begović je među rijetkim uzgajivačima jabuka na ovom području s voćnjakom koji se prostire na 12,5 duluma, u kojem uzgaja sedam sorti jabuke.
“Godina je mnogo teška za sve kulture, bilo je puno kiše, četiri-pet mjeseci, ali kod mene, hvala Bogu, rodilo što nikad do sad ne pamtim da je ovako. Prodao sam dosta industrijske jabuke, a ovu konzumnu sam tek danas iznio na sajam i očekujem da ću prodati jer ove godine u našem kraju nije rodila jabuka. Vrlo teška situacija je inače u ovoj oblasti, rekao bih da je ovo “skup sport” jer traži ulaganja. Bez zaštite nema roda, a jedan tretman je minimum sto maraka, ali kod nas je prilično zdrava sredina i samo sve treba zaštititi na vrijeme. Goražde je izgubilo tretman jabučarskog kraja, 15 godina se bavim ovim, ljudi neće da se bave, rijetko ko je podigo voćnjak jer je skupo i ja se omišljam, a s druge strane problemi s tržištem. Znate kako je, muka kad rodi, muka kad ne rodi”, ističe Begović.
Crveni orasi skuplji od običnih
Mehmed Bajrović, proizvođač iz Ustikoline hvali se da jedini na ovom području uzgaja crveni orah, a osim njega tu su i autohtone sorte jabuke, ljekovito bilje i drugi proizvodi.
“Kadulja, nana, metvica, pčelinja ljubica, crveni orah samo kod nas uspjeva, dobar je, ima odličan okus i skuplji je, prošle godine je bio 40 maraka po kilogramu, a pošto su orasi rodili moguće je da ove godine bude malo jeftiniji”, ispričao je Bajrović.
klix.ba
