Federalna Vlada je u martu ove godine utvrdila Nacrt zakona o liječenju neplodnosti biomedicinski potpomognutom oplodnjom, na koji su stručnjaci i ljekari imali zamjerke. Danas se u Parlamentu BiH održava javna rasprava na kojoj će predstavnici državnih medicinskih ustanova iznijeti svoje stavove.
Prim. dr. Mesud Šehić iz Kantonalne bolnice Goražde kazao je kako prema nekim procjenama 50.000 bračnih parova u BiH ima ovaj problem. Sumnja da će država imati dovoljno novčanih sredstava da se ovakav zakon implementira s obzirom na to da samo jedan pokušaj u prosjeku košta 6.000 KM.
“Drugi problem je na osnovu kojih se kriterija utvrđuje ko će imati prednost u podvrgavanju ovoj metodi – onaj ko ima 42 godine i ima manju šansu ili mladi bračni parovi koji imaju veću šansu? Starosna dob je presudna u tim postupcima jer mladi imaju veću šansu, a starijima je vrijeme presudno”, kazao je prim. dr. Šehić.
Video: Ko će imati pravo na vantjelesnu oplodnju koju će platiti država?
Univerzitetski klinički centar Tuzla se već odavno priprema za uvođenje ove metode te su svoja dva ljekara poslali na subspecijalizaciju u Ljubljanu i Maribor.
“Mislim da smo kadrovski jedni klinički centar u BiH koji može krenuti u ovu priču. Nažalost, u taj zakon se mora dodati sve što nosi potpomognuta oplodnja, a to je briga o djetetu. Mislim da naše intenzivne njege svojim kapacitetima opreme i kadra ne mogu u potpunosti zadovoljiti sve potrebe cijele države BiH”, kazala je prof. dr. Fahrija Skokić iz UKC Tuzla.
Doc. dr. Igor Budić koji je na subspecijalizaciji u Ljubljani kazao je kako posebnu pažnju treba posvetiti kadru koji moraju činiti subspecijalisti humane produkcije koji su jedini edukovani za taj posao.
“Broj embrija koji se vraća u maternicu majke treba biti limitiran na jedan zbog prevencije prijevremenog porođaja. Problematičan je i broj postupaka koji plaća federalno ministarstvo zdravlja, jer ako budu dva iz prirodnog i dva iz stimuliranog to nije dovoljno”, naglasio je doc. dr. Budić.
Pedijatar prof. dr. Edo Hasanbegović s Pedijatrijske klinike KCUS-a kazao je kako potpomognute trudnoće nose veći rizik za prijevremeni porod, krvarenja, ali i cerebralnu paralizu kod djeteta, što je dokazano u studijama.
“U nacrtu zakona nigdje nema pedijatrijske intenzivne njege koja će biti nosilac zdravog djeteta. Prijevremeni porod zahtijeva upotrebu mehaničke ventilacije, respiratora i hipotermije te skupih lijekova. Mi smo imali 53 prijevremeno rođene djece čija je oplodnja vještački potpomognuta. Taj broj će rasti i zbog toga je potrebno da Ministarstvo zdravstva utječe na jačanje neonatalne intenzivne njege, poveća broj ljekara i medicinskih sestara, broj respiratora za mehaničku ventilaciju i hipotermiju. Bez toga ne možemo ništa”, istakao je.
Hasanbegović je poručio kako u komisijama za potpomognutu trudnoću mora biti pedijatar neonatolog i neuropedijatar jer takva djeca zahtijevaju nadzor poslije poroda i izlaženja s klinike.
Prema trenutnom nacrtu, komisiju čine tri doktora medicine specijalisti ginekologije i akušerstva sa najmanje pet godina iskustva u oblasti humane reprodukcije ili sa subspecijalizacijom iz humane reprodukcije, doktor bioloških nauka iz oblasti genetike ili magistar genetike, magistar biologije, doktor medicine specijalista psihijatar ili klinički psiholog, diplomirani pravnik ili bachelor prava, predstavnik ministarstva i predstavnik udruženja pacijenata.
Pravo na liječenje biomedicinski potpomognutom oplodnjom na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, u pravilu, ima žena do navršene 42. godine života koja je u braku, odnosno vanbračnoj zajednici, i to: tri pokušaja intrauterine inseminacije i pet pokušaja vantjelesne oplodnje, uz obavezu da dva pokušaja budu u prirodnom ciklusu.
federalna.ba / klix.ba
