Izgradnja nasipa na obje obale Drine nizvodno od Mosta žrtava genocida u Srebrenici finansirana je kreditnim sredstvima Svjetske banke
Istakao je to gradonačelnik Goražda Ernest Imamović na konferenciji za novinare organiziranoj pored „zida plača“, kako su stanovnici nazvali visoki betonski nasip.
Niz pitanja
– Grad Goražde se pokušavao uvući u finansiranje rušenja ovog zida, ali mi to ne želimo jer nismo bili ni odgovorni. Tužilaštvo neka se uključi kako su dobili građevinsku, urbanističku saglasnost za izgradnju ovog zida, koje nisu mogli izdati. Niz je pitanja, a ljudi traže odgovore – kazao je Imamović.
Rješenje federalnog građevinskog inspektora o uklanjanju nasipa na rijeci Drini, izrađenih u Goraždu prije četiri godine, na snazi je, a iz Gradske uprave Goražde očekuju da to bude učinjeno odmah.
Izgradnja nasip na obje obale Drine nizvodno od Mosta žrtava genocida u Srebrenici finansirana je kreditnim sredstvima Svjetske banke u iznosu 10 miliona maraka.
Kada su shvatili da nasip u Luci u stvari predstavlja visoku i neuglednu betonsku podzidu, koja ih fizički odvaja od rijeke pored koje žive, građani su organizirali proteste, zatražili obustavljanje radova, a od pravosudnih organa zatražili da procesuiraju odgovorne.
– Moj posao, tada sam bila zastupnica u Parlamentu FBiH, bio je da ispitam situaciju i tada je Ministarstvo za prostorno uređenje FBiH poništilo rješenje izdato od strane grada, a ne od strane Federalnog ministarstva. Za ovakve intervencije nadležna je FBiH. Već tada je Federalna uprava za inspekcijske poslove izdala rješenje da se zaustave radovi, ali to nije uređano, žute trake su prekinute, a građani su bili još više izrevoltirani.
Sada smo u situaciji da više ne postoji apsolutno nikakva nedoumica, da je 3. novembra prošle godine izdato rješenje od strane FUIP-a, da Agencija za sliv rijeke Save, kao investitor prostor mora vratiti u prvobitno stanje – pojasnila je Sanela Klarić, delegatkinja Doma naroda Parlamenta FBiH.
S današnje konferencije upućen je poziv Tužilaštvu da istraži odgovornost za nesavjesno trošenje 10 miliona maraka kredita, te dodatne troškove koje će izazvati uklanjanje nasipa, a koji se procjenjuju na gotovo tri miliona KM.
Građani okupljeni u neformalnu grupu „Spasimo Drinu“ na tome insistiraju od izgradnje zida, a prema riječima člana grupa Mirsada Kadrića posljednji odgovor iz Tužilaštva BPK glasio je kako nema osnova za krivičnu odgovornost, jer nema dokaza da je spornim radovima stečena imovinska korist ili prouzrokovana znatna materijalna šteta.
Načinjena šteta
– Ja još vjerujem da će, barem sada kad je došlo do toga da se nasip počne rušiti, Tužilaštvo početi da radi i da će shvatiti da je načinjena šteta gradu Goraždu, ugledu grada, građanima Goražda i FBiH, jer se radi o kreditu Svjetske banke, kao i svim institucijama koje su predstavljene na ovaj način. A predstavljene su na način da je ovdje napravljen nakaradni zid, Alkatraz, zid plača … – ističe Kadrić iz naselja Luka član neformalne grupe građana „Spasimo Drinu“.
– Investitor je dužan da ukloni ovaj zid. Ne vjerujemo da će se ikada sve vratiti u prvobitno stanje, ali bar da poprave ovu načinjenu štetu, ovaj urbicid koji su uradili – ističe članica grupe Senka Dedović.
