Na goraždanskim ulicama sve je izraženija pojava prosjačenja. Među onima koji svakodnevno pružaju ruku tražeći milostinju veliki je broj siromašnih osoba, a najčešće su to Romi, uglavnom djeca i žene koji su prinuđeni da prose.
Pojava prosjačenja svakako podliježe represivnim mjerama, a u MUP-u BPK Goražde ističu da su u prošloj godini uručili šest prekršajnih naloga za šest osoba kojima su izrečene kazne od 250 KM, dok su u prva dva mjeseca ove godine uručena dva prekršajna naloga i kazne za dvije osobe.
Rad policije fokusiran je i na preventivno djelovanje jer se prosjačenjem u većini slučajeva bave maloljetne osobe.
“Njima nije moguće uručiti prekršajne naloge, već ih je potrebno uručiti njihovim roditeljima”, ističe Emko Rizvanović, šef Ureda komesara policije BPK Goražde.
On dodaje da su u cilju suzbijanja prosjačenja proteklih godina provodili i preventivne, ali i represivne mjere te podsjeća da novčane kazne predviđene Zakonom o prekršajima protiv javnog reda i mira za prosjačenje iznose od 200 do 700 KM te od 250 do 1.000 KM za osobe koje navode na prosjačenje.
Kantonalni MUP i Centar za socijalni rad udružili su snage u suzbijanju ovakvih pojava, ali potrebna je podrška i drugih nadležnih institucija, kao i cijele zajednice.
“Ta saradnja je veoma dobra, ali smatram da policijski službenici prosjačenje ne mogu adekvatno suzbiti niti spriječiti, to je šira akcija koju moraju poduzeti i vladine i nevladine organizacije, a posebno one organizacije u čiju nadležnost spadaju mjere socijalne zaštite”, pojašnjava Rizvanović.
U Centru za socijalni rad ističu da porodice s djecom, ali i pojedince svakodnevno upozoravaju o mogućim sankcijama predviđenim porodičnim i krivičnim zakonima. Kako bi suzbili prosjačenje formiran je i tim za podršku marginaliziranim grupama u društvu.
“Uglavnom je riječ o porodicama romske nacionalnosti koje kao opravdanje za prosjačenje navode veoma lošu materijalnu situaciju i uslove u kojima žive. Formiran je tim koji radi na socijalizaciji i pružanju pomoći ovim grupama, kroz identifikaciju i procjenu potreba svih članova porodice, zatim regulisanje zdravstvene i socijalne zaštite, pomoć u rješavanju stambenih pitanja, rad s djecom i roditeljima, rad i uključivanje djece u sistem obrazovanja, rad s radno sposobnim članovima porodice u cilju motivacije za posao”, ističe Sanela Kurtić iz Centra za socijalni rad.
U ovoj ustanovi još uvijek ne pribjegavaju represivnim mjerama koje, između ostalih, podrazumijevaju i oduzimanje roditeljskog prava, a razlozi su višestruki. Jedan od osnovnih je sačuvati porodicu i pružiti joj neophodnu podršku kako bi se integrirala u društvo. Program koji sprovode na suzbijanju prosječanja dao je i određene rezultate.
“Jedna porodica je u proteklom periodu motivisana za uključivanje djeteta u sistem obrazovanja i djevojčica već pohađa redovni predškolski program, a jedna radno sposobna osoba je prijavljena na evidenciju Službe za zapošljavanje i aktivno traži posao”, ističe Kurtić.
Na području BPK Goražde trenutno je prijavljeno devet porodica romske nacionalnosti i većina njih ostvaruje neka od prava po osnovu Zakona o socijalnoj zaštiti. Ipak, ove porodice uglavnom prosjače, a nomadski način života i kultura siromaštva koja se prenosi na mlađe generacije i predrasude dodatno otežavaju rad nadleženim instutucijama.
Alisa Seferović koju smo zatekli na ulici tvrdi kako je prinuđena na prosjačenje jer tako prehranjuje porodicu.
“Neće nas niko zaposliti, a kako ću ja svoje šestero djece nahraniti? Moramo tražiti hranu, ne mogu pustiti djecu da budu gladna. Nemamo mi puno pomoći od drugih”, kaže Alisa.
