Ili će biti usaglašena zajednička ruta brze ceste Sarajevo-Beograd ili će BiH ostati bez projekta, stav je državnog ministra prometa i komunikacija Ismira Juske, koji je za 19. juni zakazao novi sastanak s entitetskim ministrima prometa, gdje će raspravljati o zajedničkoj trasi brze ceste Sarajevo-Beograd, za što do sada postoji mnogo različitih stavova.
BiH još uvijek nije definisala rutu brze ceste koja bi trebalo da uveže glavne gradove BiH i Srbije, a razlog za to je mnogo različitih stavova političkih aktera u BiH, koji predlažu različite opcije. Turska, koja je i inicirala ovaj projekt, spremna je učestvovati u izgradnji ceste, ali želi jedinstven stav o jasno definisanoj ruti.
S turske strane, prema rječima ministra Juske, nema nikakvih zahtjeva ili želja, osim stava da će čekati službeni dogovor BiH i Srbije o jasnom definisanju rute.
“To mi je potvrđeno dva puta, prvo je turski ambasador u BiH Haldun Koc, a kasnije i zamjenik turskog ministra prometa, rekao da Turska u potpunosti stoji iza ovog projekta, ali da mora postojati jedinstven stav o jednoj ruti. Turska nijednom nije iskazala stav da je opredijeljena ili bliža nekoj od ruta”, kazao je Jusko u razgovoru za Klix.ba.
Ključni igrači entitetski ministri
Do danas nije organiziran nijedan sastanak gdje su prisustvovali svi nadležni akteri iz BiH. Ministar Ismir Jusko organizirao je jedan sastanak o temi usklađivanja stava o jedinstvenoj ruti izgradnje brze ceste Sarajevo-Beograd, ali se na tom sastanku nije pojavio nadležni ministar iz Federacije BiH.
Jusko ističe da su u ovom slučaju ključni entitetski ministri prometa i komunikacija Denis Lasić (FBiH) i Neđo Trninić, a da je državno ministarstvo prometa i komunikacija koordinirajući faktor. Ipak, ono što ne daje nadu da bi dogovor uskoro mogao biti postignut su dosadašnji stavovi čelnih ljudi obje entitetske vlade.
Naime, Republika Srpska je bliža opciji da se trasa brze ceste Sarajevo-Beograd odredi preko Prače i Vardišta, računajući da će na taj način poboljšati putnu infrastrukturu u istočnim dijelovima tog entiteta.
S druge strane, Vlada FBiH, barem prema dosadašnjim stavovima, bliža je opciji da se cesta gradi preko Tuzlanskog kantona i dalje prema Bijeljini, kako bi se taj važan industrijski centar BiH uvezao kvalitetnom putnom infrastrukturom.
Srbija odredila rutu
Prema riječima ministra Juske, posljednje informacije iz Srbije su da je ta zemlja opredijeljena da se cesta gradi preko Užica i Kotromana, odnosno Vardišta s bosanske strane.
U Sarajevu će 19. juna biti održan novi sastanak državnog i entitetskih ministara prometa i komunikacija o izgradnji brze ceste, kada bi se trebalo raspravljati o zajedničkoj trasi.
“Nijednom oba entitetska ministra nisu prisustovala sastanku. Moraju na sto staviti zajedničke prijedloge i da vidimo kako će se ići dalje”, poručuje ministar Jusko.
Instituti IPSA i EPTISA Sarajevo radili su analizu s finansijskom procjenom projekta, a kao najpovoljnija trasa izdvojena je trasa Pale – Sokolac – Rogatica, dužine 113,2 kilometra, što bi koštalo 1,2 milijarde eura.
Premijer FBiH Fadil Novalić je nedavno na tribini u Goraždu govorio da će se graditi brza cesta za Goražde, kao poseban projekt, nevezano za brzu cestu Sarajevo-Beograd. Kazao je da će 70 miliona KM biti izdvojeno za tunel Hranjen te da je BPK u planu Vlade FBiH za izgradnju brze ceste te da će za tu namjenu biti izdvojena sredstva od blizu 400 miliona KM, koja nisu iz akciza.
“Pruža nam se odlična šansa, više od 800 miliona eura trebala bi biti vrijednost projekta, a najbliža opcija finansiranja je kreditiranje”, zaključio je ministar Jusko.
U narednom periodu ostaje da se vidi hoće li entitetski ministri postoći dogovor ili će BiH izgubiti još jedan važan projekt.
klix.ba
