Kršćani pravoslavci koji vjerske datume bilježe po julijanskom kalendaru danas obilježavaju najveći blagdan – Vaskrs.
Riječ je o događaju koji predstavlja temelj kršćanske vjere, Isusovo vaskrsenje.
Od Bosne i Hercegovine do Kazahstana, preko drevnog Egipta pa čak do Etiopije, pravoslavne crkve širom svijeta Vaskrs proslavljaju nekoliko dana poslije katolika, a razlog je korištenje starog kalendara koji je od savremenog kraći za 13 dana.
Svakih nekoliko ciklusa dva Uskrsa se obilježavaju istoga dana, a to će se ponovo desiti 2025. godine.
Ipak, razlike su minimalne i folklorne prirode, ali je suština ista – pobjeda nad Zemaljskom smrti koju je Isus iskusio na Veliki petak koji se obilježava tri dana prije Uskrsa/Vaskrsa.
Njegov povratak među žive i odlazak na nebo predstavlja temelj kršćanske vjere – Isus je pokazao svoju božansku prirodu u formi čovjeka, patio je i umro za ljude, a potom je ustao iz mrtvih i sjeo na Tron gdje će vječnost provesti pored Oca – Boga.
Pravoslavci u Bosni i Hercegovini Vaskrs obilježavaju na stari tradicionalni način. Najčešći običaji su farbanje jaja, uglavnom crvenom bojom, tucanje jaja te blagdanski pozdrav i odpozdrav “Hristos vaskrse!” i “Vaistinu vaskrse!”. Također, jaja se jedu prije bilo kakvog drugog obroka.
Svakako, ko je u mogućnosti rano ujutro, prije svitanja, odlazi na molitvu – vaskršnju liturgiju, koja se održava u najbližoj crkvi. Nakon povratka kući pale se svijeće te se kadionicom kadi dom, a potom slijedi čestitanje Vaskrsa najbližima i doručak.
klix.ba
