Narodna skupština Republike Srpske bi na sjednici u februaru ove godine trebala usvojiti Prijedlog zakona o posebnom registru osoba pravosnažno osuđenih za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece.
To znači da bi RS uskoro mogla imati registar pedofila.
Kako nam je rekla službenica za odnose s javnošću Ministarstva pravde Republike Srpske Sanja Džombić, registar će predstavljati osnovu za dobijanje informacija o osobama pravosnažno osuđenim za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece i to će imati pozitivan efekt kada je riječ o oblasti dječije zaštite.
Planirano je da se u registar upisuju osobe koje su osuđene za trgovinu djecom, obljubu djeteta mlađeg od 15 godina, spolnu zloupotrebu djeteta starijeg od 15 godina, navođenje djeteta na prisustovanje spolnim radnjama, iskorištavanje djece za pornografiju, iskorištavanje djece za pornografske predstave, upoznavanje djece s pornografijom, iskorištavanje kompjuterske mreže ili komunikacije drugim tehničkim sredstvima za izvršenje krivičnih djela seksualnog zlostavlјanja ili iskorištavanja djeteta, zadovoljenje spolnih strasti pred djetetom i navođenje djeteta na prostituciju.
“Seksualni delikti s djecom, u svim oblicima u kojima se pojavlјuju, spadaju među najteža, najnehumanija i najnemoralnija krivična djela, stoga izrada ovakve baze podataka ima višestruk značaj, kako na kvalitet tako i na kvantitet rješavanja ovog problema. S obzirom na to da je osnovna svrha zakona o posebnom registru osoba pravosnažno osuđenih za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece, prevencija, odnosno sprečavanje izvršenja ovih krivičnih djela, stoga će i uvid u podatke iz registra imati svi oni koji učestvuju u prevenciji i suzbijanju ovog oblika kriminaliteta”, kazala nam je Džombić.
Zakonom je propisano da će se registar voditi pri Upravi kriminalističke policije Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a, prema propisima kojima se uređuje vođenje kaznene evidencije u Republici Srpskoj te da će se podaci smatrati službenom tajnom. Propisano je da se podaci iz registra mogu dati sudu, tužilaštvu i organima unutrašnjih poslova u vezi s krivičnim postupkom koji se vodi protiv osoba upisanih u registar, odnosno tužilaštvu i organima unutrašnjih poslova u vezi s otkrivanjem počinilaca navedenih krivičnih djela, nadležnim organima za izvršenje krivičnih sankcija i nadležnim organima koji učestvuju u postupku davanja uslovnog otpusta, amnestije ili pomilovanja.
“Također, propisano je da će se podaci iz registra moći dati i organima i organizacijama, ustanovama, institucijama i udruženjima koja u obavlјanju poslova iz svoje nadležnosti ostvaruju neposredan kontakt s djecom (ako za to postoji opravdan interes) te ustanovama koje su nadležne za vođenje postupaka za ostvarivanje zaštite prava i interesa djece. Ti organi obavezni su da prilikom prijema u radni odnos ili angažovanja određene osobe za obavlјanje poslova koji dovode do neposrednog kontakta s djecom, zatraže od nadležnog organa za vođenje registra podataka da li je ta osoba upisana u registar”, kazala je Džombić.
Upis podataka vršit će se na osnovu podataka iz pravosnažnih presuda, ukoliko se radi o osobama koje se već nalaze u kaznenoj evidenciji oni će biti preuzeti iz tog dokumenta.
Asocijacija psiholoških i poligrafskih ispitivanja iz Banje Luke pokrenula je 2016. godine inicijativu za uspostavljanje javnog registra pedofila u BiH, ali nije naišla na podršku nadležnih organa iz cijele države. Tokom svojih aktivnosti isticali su kako građani imaju pravo znati ko su ljudi koji vrše ta zlodjela. Registar će biti donesen samo u jednom entitetu, ali neće biti dostupan javnosti. U Federaciji BiH nema pomaka u odnosu na ranije godine kada je riječ o ovom vrlo bitnom dokumentu.
BiH unutar policijskih organa nema uspostavljen centralni registar evidencija nasilja nad djecom, odnosno sistem evidencija osoba koje su počinile nasilje nad djecom. Da bi registar bio uspostavljen na nivou države, potrebno je usvajanje jedinstvenih zakonskih odredbi.
Hrvatska, Makedonija i Slovenija imaju registar pedofila već odavno, dok ga od 2016. godine ima i Srbija. U Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji je tajni, dok je Makedonija objelodanila imena prijestupnika. Crna Gora, poput BiH, još nije usvojila potrebne izmjene zakona kojim bi se omogućila uspostava ovakvog registra.
