Da je politička pripadnost i dalje najvažnija stavka prilikom zaposlenja u javnim subjektima govori primjer zapošljavanja Lejle Zildžić.
Riječ je o supruzi predsjednika Asocijacije mladih SDA Salke Sildžića, a koja je bez ikakvog konkursa zaposlena u Zavodu zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona i to u vrijeme kada se na čelu ove ustanove nalazio SDA-ov direktor.
Supruga predsjednika Asocijacije mladih Stranke demokratske akcije (SDA) Lejla Zildžić zaposlena je bez ikakvog konkursa na radno mjesto stručnog saradnika u Sektoru za trezorsko poslovanje Zavoda zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona.
To je omogućeno odlukom tadašnjeg direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja TK, a sada već zastupnika SDA u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Hazima Rančića.
“Lejla Zildžić je zaposlena u Zavodu zdravstvenog osiguranja TK bez konkursa. Prema odredbama, tada važećeg, Pravilnika o radu, kada se ukaže potreba za zasnivanjem radnog odnosa sa novim zaposlenim, direktor donosi odluku o zaključivanju ugovora sa novim zaposlenikom pod uslovima iz Pravilnika, a u skladu sa Planom Stručne službe Zavoda, koji donosi Upravni odbor Zavoda. Radi realizacije odluke iz prethodnog stava, direktor može raspisati oglas o zasnivanju radnog odnosa koji se objavljuje u dnevnoj štampi. U vrijeme kada je Lejla Zildžić zaposlena, direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja TK bio je Hazim Rančić”, kazali su nam iz Zavoda zdravstvenog osiguranja TK.
Rančić je prema podacima iz biografije član Stranke demokratske akcije (SDA) od njenog osnivanja 1990. godine, a u stranačko predsjedništvo ušao je devet godina kasnije. Da bi mogao konkurisati na mjesto direktora Zavoda zdravstvenog osiguranja TK, 2012. godine podnio je ostavku na ovu funkciju. Rančić je 2014. godine izabran za zastupnika SDA u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
U aktuelnom sazivu Predsjedništva SDA sjedi i Salko Zildžić, predsjednik Asocijacije mladih SDA koji igrom slučaja dolazi iz istog Tuzle (istog grada odakle i Rančić).
Demokratska praksa jasno nalaže da se diskreciono pravo na zapošljavanje može koristiti samo ukoliko postoji javni interes za takav vid angažovanja. S pravom se postavlja pitanje zbog čega za organe vlasti zapošljavanje saradnika predstavlja nacionalni interes.
Inače, na evidenciji Službe za zapošljavanje Tuzlanskog kantona Tuzla na kraju avgusta 2017. godine evidentirane su 86.159 nezaposlene osobe. Stručne osobe učestvuju sa 58.784 ili 68,23 posto, a nestručne sa 27.375 ili 31,77 posto.
klix.ba
