Ono što ramazan čini posebno značajnim je i činjenica da se u ovom odabranom mjesecu nalazi noć Lejletu-l-kadr u kojoj je ljudima počelo spuštanje Božije objave Kur’ana
U ramazan ulazimo sa nadom da ćemo svojim trudom, zalaganjem, posvećenošću i s Božijom milošću iz ovog odabranog mjeseca izaći kao bolji ljudi, istakao je u ramazanskom intervjuu za Anadoliju muftija goraždanski Remzija ef. Pitić.
Ramazan je deveti mjesec hidžretskog kalendara koji muslimani i muslimanke provode u postu od zore do zalaska sunca, nastojeći steći Allahovo zadovoljstvo, moralno pročišćenje i duhovnu snagu.
Ono što ramazan čini posebno značajnim je i činjenica da se u ovom odabranom mjesecu nalazi noć Lejletu-l-kadr u kojoj je ljudima počelo spuštanje Božije objave Kur’ana.
Govoreći o značaju ovog odabranog mjeseca, muftija Pitić je na samom počeku istakao kako postoje takozvana posebna Božija vremena, odnosno posebne Božije vrijednosti u određenim vremenima koje je Allah dž.š. dao da su drugačija u odnosu na ostale periode u životu čovjeka.
Najispunjenije vrijeme u životu vjernika
“Ramazan je svakako jedno od tih najvažnijih, velikim Božijim dobrom najispunjenijih vremena u našem kalendaru i uopće u životu vjernika. Ramazan je takav zbog toga što je Allah dž.š. odredio da takav bude. On svoje veliko dobro spušta onda kada On hoće, na način na koji On hoće, onoliko koliko On hoće i onome kome On hoće”, rekao je muftija Pitić.
Ono što je važno, ističe Pitić, jeste da je ramazan prilika i mogućnost da čovjek, kao potencijalni griješnik, neko ko može propustiti pruženu priliku, shvati da je to vrijeme velikog Božijeg dobra i da ga iskoristi na najbolji mogući način, onako kako je radio i Poslanik.
“U ramazan ulazimo sa nadom da ćemo svojim trudom, zalaganjem, posvećenošću i s Božijom milošću iz njega izaći kao bolji ljudi”, poručio je Pitić.
Na pitanje na koji bi to način vjernik trebao provesti mjesec ramazan, Pitić je kazao kako je čitava filozofija našeg života i odnosa prema životu, u ramazanu posebno istaknuta.
“To je da pokušamo učiniti sve kako bi naš duh, ono što je dragi Bog udahnuo u nas kad nas je stvarao, ono što je božansko u nama, došlo do izražaja. U ramazanu trebao iskoristiti tu priliku i da dozvolimo da se naš duh, naše unutrašnje dobro, naše vrline, naše plemetine strane, sve to da se na neki način isijava u okruženju u kome živimo”, podvukao je Pitić.
Naravno, dodao je, pritome je potrebno i sputati ono što ne bi trebalo dolaziti do izražaja, a to su, uslovno kazano, one svakodnevne potrebe koje čovjeku zamagljuju stvarne razloge njegovog postojanja.
“Ramazan je fantastična prilika, za svakog od nas, da još jednom sa sobom svedemo račune, da se u Ramaznu posvetimo dragom Bogu i tom božanskom u nama, tom duhu koji nam je podario, da ga rasplamsamo i da on širi dobro oko nas. Da drugim ljudima ponudimo ljepotu, osmijeh, nadu, vjeru u sebe”, istakao je Pitić.
Govoreći o simbolici ramazanskog posta, muftija Pitić je rekao kako se vjernici ponekad sigurno i pitaju na koji način uspijevaju odgovoriti na ramazanske izazove kao što je post, posebno u ovom periodu kada se posti nešto manje od 20 sati.
Pokornost i predanost Gospodaru
“U svemu tome ima negdje i Božiji prst, koje je iskazan kroz Njegovu milost i koji nam olakšava da bi mogli postiti. To je ono što uradi dragi Bog. On nam pruža sjajnu priliku da izvučemo maksimum iz mjeseca ramazana i da sebe učinimo boljima. A mi, opet, sa svoje strane moramo uložiti sav mogući napor da se suzdržimo od bilo čega što može okrnjiti ramazan, na bilo koji način. Ne bismo trebali u ramazanu imati čak ni potrebu da nekoga ružno pogledamo, a posebno da nekoga povrijedimo. Mi u ramazanu, ali i mimo njega, moramo pokušati izgraditi tu plemenitu dionicu ljudskog poslanja na ovome svijetu. Mi smo u ramazanu kao jedna plemenita biljka, koju treba zalijevati, plijeviti, a ponekad i utvrditi kako je vjetar ne bi polomio”, kazao je Pitić.
Upitan da prokomentariše sve prisutnije organizovanje masovnih iftara, kojima prisustvuje veliki broj vjernika, ali isto tako i pripadnika drugih vjerskih zajednica, odnosno da kaže nešto o samom značaju ramazana i njegovom društvenom kontekstu, Pitić je istakao kako ramazan i nije moguć izvan svog društvenog konteksta.
“Ramazan nije nikakva moja sebična priča. On svakako ima tu dionicu naše potrebe u kojoj iskazujemo našu pokornost i predanost Gospodaru. Kad vi u svom domu postite to se tiče i vaših ukućana, i to je već javna stvar. Niste u mogućnosti da se to tiče samo vas, jer vi sve te sehurske i iftarske trenutke dijelite s drugima. Vrijeme iftara i sehura je opet unutar samog ramazana, kao velikog Božijeg dobra, opet posebno dobro na svoj način”, istakao je Pitić.
Kada je pitanju organiziranje masovnih iftara, Pitić je naglasio kako tu postoje dvije dimenzije. Jedna od njih, kako je rekao, jeste ona u kojoj neko ima potrebu da pokaže svoj društveni status. Organizovanje iftara isključivo zarad dokazivanja statusa onoga ko taj iftar organizuje, nije dobro raditi.
Iftari za siromašne i socijalno ugrožene
“Ali, potreba okupljanja ljudi, pogotovo u područjima gdje sam ja muftija, gdje je puno naših ljudi stradalo, gdje su ta područja ispražnjena, organiziranje iftara na koje pozivamo ugrožene i socijalne kategorije, ljude kojima je potrebna naša pažnja i briga, nekada je to važnije od bilo čega. Sve to ima svoju dobru simboliku i poruku, u onoj mjeri u kojoj smo zadržali mjeru organiziranja iftara, svakako i na način troškova”, rekao je Pitić.
Prema njegovim riječima, nema potrebe da se na iftarima neko dokazuje, da se na iftarima pokazuje razlika među ljudima, bilo koje vrste.
“Pozivam one koji se iz možda iz nekog razloga boje da neće moći postiti, da to prepuste Gospodaru, da im On pomogne. Neka nam dragi Bog pomogne da iskoristimo sve prilike koje nam pruža i da iz ramazana izađemo puno bolji nego što smo u ovaj mjesec ušli”, poručio je muftija goraždanski Remzija ef. Pitić u razgovoru za Anadoliju.
Prema takvimu Rijaseta Islamske zajednice u BiH prvi dan ovogodišnjeg ramazanskog posta 1438. hidžretske godine je u subotu, 27. maja, dok će se prvi teravih-namaz klanjati u petak, 26. maja.
Izvor – Anadolija
