Građani BiH dobro će zapamtiti poteze kojim ih je vlast počastila u 2017. godini. Dobili su obećanje da će se graditi autoputevi, da će se poboljšati životni standard kroz povećanje penzija, plaća i još mnogo toga, a zauzvrat su dobili povećanje cijena registracije vozila, povećanje cijena goriva i to samo kada je riječ o državnom nivou, bez nižih nivoa, gdje su također zabilježeni neki novi nameti.
Činjenice govore da penzioneri u BiH u 2017. godini nisu dobili povećanje penzija, a prosječna plaća je povećavana neznatno, uz napomenu da u izračun prosječne plaće ulazi i javni sektor. U aktuelnom sazivu vlasti gradnja novih dionica autoputa bila je misaona imenica, uz neznatan broj kilometara u RS-u i dionicu autoputa kod Odžaka, koji ne vodi nigdje. Umjesto većeg standarda i infrastrukturnih projekata građani ove zemlje su u 2017. godini dobili neke nove namete.
Prvo su početkom godine povećane cijene registracije vozila zbog povećanja cijena za eko test. Tako su svi oni koji su u 2017. registrovali svoje vozilo umjesto 5 KM za eko test, morali platiti, u zavisnosti od vrste motora vozila, 22, 32 ili 36 KM. Pravilnik o povećanju cijena za eko test donio je federalni ministar prometa i komunikacija Denis Lasić krajem 2016. godine, no vrlo brzo se ispostavilo da je pravilnik nezakonit jer samo državni ministar komunikacija i transporta može vršiti izmjene i dopune vezane za redovni tehnički pregled vozila, uključujući i eko test.
Bez obzira na nezakonit pravilnik on ni do danas nije promijenjen pa je tako država nezakonito prikupila više od 16 miliona KM.
“Osnovni problem ove vlasti, ali i prethodnih saziva jeste što troše više nego što imaju. Oni nemaju viziju kako država treba da izgleda. Ne može se održavati ovolika javna potrošnja. Na budžetu imamo ogromnu administraciju, brojna javna preduzeća, razne socijalne kategorije, slobodno mogu reći pa i izmišljene kategorije demobilisanih boraca, šta u konačnici znači demobilisani borac, kako su od ljudi napravili socijalnu kategoriju i da ne komentarišemo šta vlast radi preko javnih nabavki. Na sceni imamo jednu opću naviku izvlačenja javnog novca”, kazao je za Klix.ba politički analitičar Adnan Huskić.
Mjesecima su vlasti u BiH pokušavale izmijeniti Zakon o akcizama, u čemu su na kraju i uspjeli iz petog pokušaja. Konačni rezultat je da će građani u BiH vjerovatno od početka 2018. gorivo plaćati za 15 feninga skuplje, ne uključujući PDV.
“Sada kada kao država ne možemo proizvesti toliko novca krenulo je bjesomučno zaduživanje na sve strane, ali zaduživanje svake godine dolazi na naplatu. Sve što vlast radi iz Reformske agende je ono što njima neće štetiti, jer je važno samo da se sakupi novac, a gdje paralelno imamo enormne parafiskalne namete gdje niko normalan ne može otvoriti firmu. Ova vlast ništa drugo ne zna nego se zaduživati. Ipak, ovdje više ni građani nemaju senzibilitet za javni novac, više nikog ne interesuju pljačke od nekoliko miliona na razne načine. Kada je riječ o akcizama, treba reći da je nažalost sve prebačeno na građane. Tu je trebalo na početku reći, mogu akcize, ali pola od tih sredstava treba doći od uštede u javnoj potrošnji”, poručuje Huskić.
FERK je u 2017. odobrio povećanje cijena električne energije za korisnike EPHZHB u iznosu od 1,45 posto, zatim je u Kantonu Sarajevo došlo i do povećanja određenih vidova javnog prijevoza, uz napomenu da je naplata RTV takse preko računa za električnu energiju također uvedena u 2017. internim dogovorom između Elektroprivrede BiH i Upravnog odbora BHRT-a.
Stoga građani ove zemlje s pravom mogu strahovati šta ih čeka u 2018. godini kada je riječ o životnom standardu, bez obzira na to što vlasti obećavaju velike infrastrukturne projekte.
klix.ba
