Protekla godina u BiH prošla je i u raspravama o mogućoj trasi autoputa Beograd – Sarajevo, ali do konačnog dogovora nije došlo. To pitanje dodatno je podijelilo političare ne samo iz protivničkih nego i iz istih stranaka, jer nemaju ni približno jedinstvene stavove o tome na kojem bi se pravcu ovaj put trebao graditi.
Razdor u SDS-u
Pri tome je, recimo, itekako uočljivo da svaki političar koji govori o ovoj temi potencira da put mora proći baš kroz njegov rodni kraj. Tako je nedavno u Predstavničkom domu Parlamenta BiH na prijedlog Mladena Bosića, poslanika SDS-a i rođenog Brčaka, većina iz oba entiteta usvojila Deklaraciju o kriterijima za definiranje trase budućeg autoputa između Beograda i Sarajeva. Informaciju o ovoj deklaraciji, na sjednici u četvrtak, usvojilo je i Vijeće ministara BiH.
Tom deklaracijom, koja nije obavezujući dokument, predviđeno je da trasa ide preko Tuzle, Brčkog i Bijeljine. No, za tu dionicu nije glasala čak ni predsjedavajuća Kluba poslanika SDS-a Aleksandra Pandurević iako je u trenutku glasanja bila u sali. Prema saznanjima „Avaza“, predsjednik SDS-a Vukota Govedarica ne podržava Bosićev prijedlog, što dovoljno govori koliko je ova tema unijela razdora i u pojedine stranke.
S druge strane, ministar saobraćaja i veza RS Neđo Trninić (DNS) izjavio je da se RS drži svojih strateških dokumenata i prostornog plana kojim su definirani pravci brze ceste od Sarajeva do Beograda i Koridor 5C. To je veza od Istočnog Sarajeva preko Sokoca, Rogatice i Višegrada, a u okviru Koridora 5C to je od Vukosavlja preko Brčkog i Bijeljine.
I dok su poslanici SNSD-a u Parlamentu BiH javno zagovarali onu trasu koju i njihovi zvaničnici u RS, Lazar Prodanović, poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu PSBiH, kaže za „Avaz“ da, osim što podržava ono rješenje koje dogovore entitetska ministarstva, ima i lični stav o ovom pitanju. Očito je da i Prodanovića vodi činjenica da je on rođeni Bratunčanin sa zvorničkom adresom.
– Za mene je najprihvatljivija varijanta preko Zvornika, Bratunca, Sokoca i dalje za Sarajevo – rekao je Prodanović.
I dok svako vuče na svoju stranu, najmanje se, čini se, pitaju struka i nauka.
VIDEO: Autoput ne ide preko Višegrada
Srbija završila
Iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH za „Avaz“ ističu upravo to – da se treba voditi onim što će našu zemlju ekonomski osnažiti, te da za razvoj nema važnijeg projekta od gradnje mreže autoputeva i brzih cesta koje će nas povezati s regionom, evropskim i svjetskim transportnim koridorima.
U tom smislu, kaže državni ministar Ismir Jusko (SBB), važna je gradnja svake moderne saobraćajnice. Za put od Sarajeva do Beograda Jusko kaže da se i trasa preko Tuzle i preko Višegrada nalazi u strateškim dokumentima, jer su oba pravca bitna za cjelokupni razvoj cestovne infrastrukture BiH i njeno pozicioniranje u regionalnoj i međunarodnoj cestovnoj mreži saobraćajnica.
– Kada je u pitanju povezivanje Sarajeva i Beograda, imamo dvije opcije. Parlament FBiH donio je odluku da brza cesta, odnosno autoput prema Beogradu, ide preko Tuzle pa dalje preko Brčkog i Bijeljine. Kada je u pitanju Tuzlanski kanton, kao i cjelokupno područje sjeverne Bosne, tu ima najviše stanovnika, te su privreda i prirodni resursi tog područja jedan od ekonomskih stubova BiH – kaže Jusko.
Jusko: Oba pravca važna za razvoj infrastrukture
S obzirom na ove pokazatelje, i u Ministarstvu podržavaju povezivanje Sarajeva i Beograda pravcem preko Tuzle. Jusko ističe da je i prije nego što je pokrenuta ideja turske vlade da se cestovno povežu Sarajevo i Beograd, u entitetskoj strategiji, koja je uključena u Okvirnu strategiju transporta BiH, kao prioritetan naznačen pravac Sarajevo – Žepče – Tuzla – Brčko i njegovo povezivanje s Koridorom 5C.
– Vjerujemo da će i naši turski prijatelji imati razumijevanja i dati podršku ovom projektu, a imamo naznaka iz Beograda da ni njihova strana nema ništa protiv da se Beograd i Sarajevo povežu preko Bijeljine, Brčkog i Tuzle. Naravno, to ne znači da trebamo zapostaviti pravac preko istočne Bosne i povezivanje Beograda i Sarajeva brzom cestom i autoputem preko Višegrada – pojašnjava ministar Jusko.
Inače, dok u Srbiji i Turskoj, koja se pismom namjere obavezala na realizaciju projekta autoputa Sarajevo – Beograd, čekaju da u BiH bude postignut kompromis o trasi tog puta, u Srbiji su već napravili generalni projekt ove ceste. Prema njihovom sadašnjem prijedlogu, izgradnja 60 kilometara kroz tu zemlju koštat će oko 760 miliona eura.
Najskuplja i najjeftinija varijanta
Prošle godine dva sarajevska instituta, IPSA i Eptisa, uradila su tehničku studiju izgradnje autoputa Sarajevo – Beograd. Studiju je naručila Delegacija Evropske unije u BiH.
U studiji je predloženo pet varijanti ove ceste kroz BiH. Riječ je praktično o cesti Sarajevo – Vardište (istočno od Višegrada, na granici BiH i Srbije), koja bi bila dio nove ceste između Sarajeva i Beograda.
Prema toj studiji, izgradnja ceste Pale – Sokolac – Rogatica, dužine 113,2 kilometra, koštala bi 1,2 milijarde eura.
S druge strane, izgradnja ceste od Prače, Ustiprače i Višegrada u dužini od 113,4 kilometra koštala bi 994,6 miliona eura.
Ostale tri varijante, također, obuhvataju pravce u području Pala, Sokoca i Prače.
Apeli iz Goražda
Iz Goražda se često čuju apeli da trasa autoputa Beograd – Sarajevo mora uključiti i taj prostor. Entitetskim i državnoj vlasti upućena je poruka da je ova regija suočena sa značajnim problemom odsustva ključnih infrastrukturnih projekata.
Sa skupova koji su organizirani o toj temi u Goraždu, a kojima su prisustvovali i predstavnici Sandžaka iz Srbije, zagovarano je da je ruta autoputa Sarajevo – Goražde – Višegrad – Kotroman najbolja veza s autoputem 11 u Srbiji.
Zagovornici te trase smatraju da je uvažavanje njihovog prijedloga „šansa Sarajevu, Banjoj Luci i Beogradu da isprave grešku prema Podrinju, Sandžaku, kao i dijelovima tromeđe Crne Gore, Srbije i BiH.
Ministar Jusko o prijedlogu koji podrazumijeva da i Goražde bude obuhvaćeno tim cestovnim projektom kaže da se svakako taj dio BiH mora imati u vidu.
– Naravno, i u interesu Federacije BiH je da Goražde i ekonomski i privredni potencijal tog grada i kantona ne ostanu van važnih cestovnih koridora. U tom smislu, Ministarstvo će, u skladu sa svojim mogućnostima i objektivnim nadležnostima, podržavati i taj pravac povezivanja Sarajeva i Beograda modernom saobraćajnicom koja bi oživjela cijelu istočnu Bosnu – kaže Jusko.
Tuzlanskim područjem dnevno saobraćaju 22.000 automobila
– Prema stručnim analizama, na pojedinim postojećim magistralnim saobraćajnicama na području grada Tuzle imamo prosječnu dnevnu prohodnost od 22.000 automobila, što je parametar koji sugerira značajnu ekonomsku isplativost gradnje brze ceste od Sarajevo do Tuzle i dalje preko Brčkog – kaže ministar Jusko.
AVAZ
