Predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović upisala je, tokom posjete Ankari, još jedan diplomatski gaf u svoju osebujnu biog(r)afiju kada je nakon pompezno najavljenog lobističkog poduhvata krenula kod turskog kolege da Bosancima i Hercegovcima potura HDZ-ov izborni zakon.
“Izmjene zakona su unutarnje pitanje Bosne i Hercegovine”, kazao joj je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, napomenuvši da sa zajedničkim radom i nastojanjima može pomoći, da imaju namjeru, da su fokusirani na to da pomognu, ali bez direktiva kako nešto treba de se uradi.
Novinar i analitičar Nedžad Latić napominje da, ukoliko se u Ankari razgovaralo samo o navedenoj temi, može razumjeti Grabar-Kitarović, budući da su posljednjih desetak godina i Recep Tayyip Erdogan i Bakir Izetbegović ostavljali takav utisak da će ono što kaže Erdogan prihvatiti i Izetbegović.
“Gospođa Grabar-Kitarović se, vjerovatno, na osnovu takvih procjena odlučila na taj korak, smatrajući da će preko Erdogana uspjeti utjecati na unutarnja pitanja Bosne i Hercegovine. S druge strane je, očito u dosluhu Erdogana i Izetbegovića, proizašla takva reakcija turskog predsjednika, jer takvi prijedlozi od početka nisu bili prihvaćeni. Zato su se tako izjasnili”, kazao je Latić za Klix.ba.Ne ulazeći u Erdoganova nastojanja, namjere i fokuse, pa čak ni ono što on podrazumijeva pod takozvanim amanetom za brigu o Bosni i Hercegovini, kojom ga je navodno zadužio Alija Izetbegović, Latić napominje da Srbija i Hrvatska zloupotrebljavaju termin garanti Dejtonskog mirovnog sporazuma.
VIDEO: Kako je Kolinda dobila diplomatski šamar u Turskoj
“Za sve što se tiče međunarodne zajednice i politike koja ima legitimitet djelovanja u Bosni i Hercegovini, to je Vijeće za implementaciju mira (PIC). Izvan PIC-a, ni Hrvatska, niti Srbija, niti bilo koja druga država na svijetu, nemaju direktan utjecaj na Bosnu i Hercegovinu. Sve mora ići kroz PIC”, kazao je Latić, dodavši da je sve izvan PIC-a proizvoljan pristup i manipulacija.
Na pitanje zašto se službeni Beograd i Zagreb odnose prema Bosni i Hercegovini na takav način, Latić odgovara da to traže i Srbi i Hrvati u Bosni i Hercegovini, predstavljajući se kao manjina i tražeći starijeg brata ili sestru da im pomognu.
“Postoje specijalni odnosi, što je nakaradno, i s Hrvatskom i sa Srbijom, jer se traži oblik starateljstva, tutorstva nad ostatkom svog naroda u Bosni i Hercegovini. U hrvatskom ustavu ima klauzula da je hrvatska dužna da se bavi svojim narodom u dijaspori, kako oni tretiraju Hrvate u Bosni i Hercegovini. Svako je pronalazio svoje načine. Međutim, to ništa nije u duhu Dejtona, to je potpuna zloupotreba”, ističe Latić.
Dodao je da je njihova matrica viđenja Bosne i Hercegovine takva, a da se u tu matricu uklopila nacionalna politika Bošnjaka artikulirana kroz SDA i Bakira Izetbegovića.
“Sjetit ćete se amaneta Erdoganu i tih gluposti. Srbiji i Hrvatskoj to daje legitimitet da se i oni na toj matrici odnose prema Bosni i Hercegovini”, upozorio je Latić u izjavi za Klix.ba.
Podsjetio je da je Grabar-Kitarović bila miljenica NATO-a, a Hrvatska američki favorit na Balkanu.
“Ranije su konstelacije bile dobro postavljene. Hrvatska je na tome zasnivala svoju politiku, da preko Katara i Turske dođe do velikih investicija, pa je bilo riječi o zaobilaznom gasovodu i drugim projektima s grupacijama iz Katara… To je ona politika koja se zagovarala ukoliko bi stvarno bili prijateljski odnosi između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, ali očigledno je gospođa Grabar-Kitarović ‘polupala lončiće’. Taj trend vanjske politike nije iskoristila”, zaključio je Nedžad Latić.
