Zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo Segmedina Srna-Bajramović je jutros preminula, a jučer je na Skupštini KS posljednji put govorila o nedostatku pravde u bosanskohercegovačkom društvu i kao glavni problem je detektovala nerad Tužilaštva.
Njen posljednji govor na Skupštini Kantona Sarajevo prenosimo u cijelosti:
– Potrudit ću se da ne spomenem nijedno ime, pa ni ime glavne kantonalne tužiteljice, inače to ne radim u raspravama da bih rekla što mislim i ne personaliziram apsolutno ništa. Možete kritikovati nešto bez da spominjete imena. Smatram važnim da kažem da 80 posto stanovništva smatra da su zdravstvo, obrazovanje, policija i pravosuđe podložni koropuciji, što je jednostavno neprihvatljivo ako želimo da gradimo normalno društvo, ali očigledno realnost s kojom se nismo spremni izboriti – počela je Srna-Bajramović.
https://www.youtube.com/watch?v=hgMZ05EOuXs
“Fokus na formu, a ne na suštinu”
Govorila je o sistemskoj korupciji i anarhiji.
– Pravosuđe je rak rana bosanskohercegovačkog društva. Neko ko ima mandat da zaustavi divljanje politike nad institucijama i zakonima ove zemlje postao je nažalost smokvin list za prezentaciju statistike, koja provocira ionako uznemirene građane. BiH je jedna od zemalja koja je najviše nazadovala u borbi protiv korupcije u prethodnih deset godina, prema Transparency Internationalu. Prema istom izvoru, ocjenjena je ocjenom 35 na skali od 1 do 100, što nas pozicionira na 110. mjesto od 180 zemalja. Lošiji rezultat u Evropi imaju samo Ukrajina i Rusija – dodala je.
Pričala je kako se čitajući izvještaj stekne izvještaj da se tužioci „raspadaju od posla“.
– Fokusirali su se na formu, a suština ih uopšte ne zanima. Moram priznati da mi nije jasno zašto podatak da 95 posto tužilaca prebacuje normu ne mijenja percepciju ljudi. Nemoguće je da tako vrijedni ljudi imaju takvo nepovjerenje građana. Ili se friziraju brojke ili građani pogrešno zaključuju, a bojim se da je ovo prvo – rekla je.
Rekla je da su 134 optužnice iz oblasti korupcije ne odražavaju realno stanje sa aspekta pojavnih oblika predmetnog kriminala.
Nevjerovatno je da je samo 20 posto zatvorskih kazni za presude u oblasti korupcije. I dalje imamo preko 60.000 neriješenih predmeta, što pokazuje da su institucije u ozbiljnom vremenskom zaostatku za ostvarivanje prava na pravdu u razumnom vremenskom roku. Analiza podataka o sudskim odlukama u predmetima korupcije, a posebno u osuđujućim presudama govori se da se u BiH procesuira samo sitna korupcija, a na visokom nivou nikako ili sporadično – kazala je.
Srna-Bajramović je jučer rekla da je u izvještaju riječ o uljepšanoj statistici Tužilaštva KS.
To održava potpuno krivo stanje kada je u pitanju efikasnost sistema. Mi smo sistemski hronično neefikasni. Ostaje pitanje šta je razlog za nedostatak ambicije političkog sistema? Da li je to politički uticaj, nedostatak političke podrške, upitna lična sigurnost, manjak znanja, potkapacitiranost institucije ili šta već? Tužioci trebaju postati svjesni da, jednako kao mi u ovim klupama odgovaraju za stanje u društvu. Možda i više, jer im je snažnija kontrolna uloga – poručila je.
Smatrala je da optimizam u društvu politika teško može vratiti, ali tužitelji mogu ukoliko se ohrabre da se sklone od uticaja politike postati novi društveni heroji.
U pandemiji su to bili doktori, a u epidemiji korupcije prirodno to su tužitelji. Mi smo tu da osiguramo šta tužilaštvu nedostaje. Imamo logistiku, pa postoje sve pretpostavke da se pokrenu stvari u korist naše zajednice. Ljudi iz ove zemlje ne odlaze nego bježe, a jedan od tri razloga koje navode je da su prestali vjerovati da je pravda u ovoj zemlji moguća – zaključila je Srna-Bajramović u posljednjem govoru.
