Nova radna mjesta, dodatni prihodi, strane investicije, poboljšanje standarda, razvoj turizma i privrede, izgradnja bolnica, vrtića, škola i domova za stare i iznemogle osobe te u konačnici možda i povećanje broja rođene djece, sve će to, ako je vjerovati bh. vlastima, biti omogućeno stanovnicima BiH samo ako se usvoji Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama BiH.
Vijeće ministara BiH još jednom će pokušati ispuniti zahtjev Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i osigurati većinu za usvajanje izmjena zakona kojim je predviđeno povećanje cijena goriva u našoj zemlji.
Državna izvršna vlast je izgleda ovaj put odlučila zastupnicima i delegatima u Parlamentarnoj skupštini BiH dostaviti detaljnije obrazloženje zbog kojeg je potrebno usvojiti Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama.
Naime, u Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama BiH, koji je predsjedavajući Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH Vjekoslav Bevanda dostavio Vijeću ministara BiH, piše da su razlozi za donošenje predloženog zakona prije svega u osiguravanju dodatnih sredstava za izgradnju autocesta u BiH.
Dalje se navodi da je jedna od esencijalnih komponenti koje predstavljaju preduvjet razvoja privrede određene zemlje infrastruktura, dostupnost tržišta i brzina kretanja robe i ljudi. Ističe se da BiH ima relativno nizak nivo privrednog razvoja pa je jedan od ključnih ciljeva razvoj autocesta kako bi zemlja uspješno stvarala privredni oporavak i razvoj.
“Nesumnjivo je da izgradnja autocesta i cesta direktno utječe na privredni razvoj gradova koji se nalaze uz njih te da ovakva izgradnja djeluje kao mamac za privlačenje novih investicija, čime se osigurava novi priliv sredstava u kase svih novih vlasti, a što opet direktno utječe na nivo standarda građana”, piše u obrazloženju.
Državna vlast tvrdi da uvećanje prihoda po ovom osnovu i njihovo usmjeravanje na razvoj u vidu izgradnje autocesta i cesta, približava BiH zemljama okruženja po nivou razvijenosti, čime se doprinosi stvaranju uvjeta za uključivanje u regionalno razvijenije tranzitne države, što prvenstveno otvara mogućnost iskorištavanja drugih resursa kojim BiH raspolaže i razvijanja do sada nerazvijenih privrednih grana kao što je razvoj turizma.
“Stoga ne bi bilo utemeljeno da se uvećanje akciza i cestarina posmatra kao udar na stanovništvo, jer cilj zbog kojeg se uvodi u potpunosti opravdava razloge uvođenja, a navedene prednosti koje izgradnja ove vrste infrastrukture nosi sa sobom ukazuju na to da je realno očekivati poboljšanje standarda stanovništva kroz nova zapošljavanja, stvaranje novih prihoda, izgradnju dodatne infrastrukture u vidu izgradnje vrtića, škola, bolnice, domova za stare i iznemogle osobe i drugo, i u krajnjem očekivani rast standarda stanovništva će možda potaknuti i natalitet, što je izuzetno važno za BiH s demografske tačke gledišta”, piše u obrazloženju.
Podsjećamo, Vijeće ministara BiH je na posljednjoj sjednici utvrdilo modifikovani Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u kojem su, uz saglasnost svih relevantnih učesnika u procesu pripreme i izrade zakona, izvršena poboljšanja u vezi s pitanjima jasno definisane namjene i utroška sredstava.
Ključna izmjena se odnosi na činjenicu da se ne povećavaju akcize, osim na biogoriva i biotečnosti, nego se za 0,15 KM povećavaju cijene cestarina, pri čemu će se prikupljena sredstva isključivo koristiti za izgradnju autocesta i izgradnju i rekonstrukciju svih drugih vrsta cesta.
Vlast na državnom nivou je u nimalo zavidnoj situaciji s obzirom na to da međunarodna zajednica ne odustaje od uslovljavanja BiH usvajanjem seta zakona o povećanju akciza u zamjenu za finansijska sredstva Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Evropske unije (EU).
Usvajanjem akciza uslovljena su i sredstva u vrijednosti od nekoliko stotina miliona eura koja je BiH dobila za četiri infrastrukturna projekta. Riječ je o sredstvima koja su prethodno bila uslovljena usvajanjem ugovora o pristupanju transportnoj zajednici.
U narednom periodu očekuje se da će entitetski premijeri Fadil Novalić i Željka Cvijanović dati jaču podršku povećanju akciza u BiH jer su krajnji korisnici sredstava namijenjenih za infrastrukturne projekte entiteti, a ne država.
U proteklom periodu premijerka manjeg bh. entiteta Željka Cvijanović izjavljivala je da RS-u uopće nije potrebna druga tranša sredstava iz kredita MMF-a, dok je premijer FBiH Fadil Novalić poručivao kako postoje i drugi načini izgradnje cesta.
S obzirom na to da se Vijeće ministara BiH našlo na žestokom udaru zbog prijedloga o povećanju akciza, dok su na drugoj strani entitetski čelnici koji će koristiti i implementirati sredstva od prikupljenih akciza poručili kako postoje alternative, predsjedavajući Vijeća ministara BiH jasno je kazao kako očekuje jasnu i transparentnu podršku vlada entiteta, posebno resornih ministarstava i javnih preduzeća koja se bave izgradnjom autocesta i cesta.
